Cargando...
100 palabras encontradas
a
/a/
Okwu e ji egosi ihe dị nso maọbụ ihe a na-ekwu maka ya ugbu a.
abụọ
/aˈɓuɔ/
Ọnụọgụ na-esote otu; nke jikọtara otu na otu.
afọ
/aˈfɔ/
Ọnụọgụ ọnwa iri na abụọ; oge ụwa ji gburu anyanwụ otu ugboro.
aga
/aˈɡa/
Isi n'otu ebe gaa n'ebe ọzọ; ije ije.
aha
/aˈha/
nombre
ahụ
/aˈhu/
Okwu e ji egosi ihe dị anya maọbụ ihe e kwuruworị maka ya.
aka
/aˈka/
mano
ala
/aˈla/
tierra
anya
/aˈɲa/
Akụkụ ahụ e ji ahụ ụzọ.
anyị
/aˈɲiː/
Nnọchiaha e ji ezo aka onye na-ekwu okwu na ndị ọzọ so ya, gọọmenti nke mbụ, ọtụtụ.
atọ
/aˈtɔ/
Ọnụọgụ na-esote abụọ.
biko
/ˈɓiko/
Okwu e ji arịọ arịrịọ maọbụ gosi obiọma mgbe a na-achọ ihe n'aka mmadụ.
bịa
/ɓiˈa/
Isi n'ebe dị anya rute n'ebe onye na-ekwu okwu nọ.
Chineke
/tʃiˈneke/
Onye kere eke; onye nwe ike niile a na-efe ofufe.
chọ
/tʃɔ/
Inwe ọchịchọ maka ihe; ịchọ ihe furu efu.
daalụ
/daːˈlu/
Okwu ekele e ji egosi ekele maka ihe mmadụ mere.
dị
/di/
Ngwaa nke na-egosi na ihe dị adị maọbụ ọnọdụ ihe.
dịka
/diˈka/
Okwu e ji atụnyere ihe abụọ na-egosi na otu yiri ibe ya.
ebe
/eˈɓe/
Ọnọdụ maọbụ saịtị ihe dị maọbụ ebe ihe na-eme.
echi
/eˈtʃi/
mañana
ee
/eː/
Okwu nkwenye e ji egosi na ihe bụ eziokwu maọbụ na ọ dị mma.
ego
/eˈɡo/
Ihe e ji azụ ahịa maọbụ akwụ ụgwọ; akụ e ji eme azụmahịa.
enyi
/eˈɲi/
Onye gị na ya nwere mmekọrịta ọma na ịhụnanya.
eze
/eˈze/
Onye na-achị obodo maọbụ ala; onye nwe ọchịchị.
ga-
/ɡa/
marcador de futuro
gwa
/ɡwa/
decir
gịnị
/ɡiˈni/
Okwu ajụjụ e ji achọpụta ihe a na-amaghị.
ha
/ha/
Nnọchiaha e ji ezo aka ndị a na-ekwu maka ha, gọọmenti nke atọ, ọtụtụ.
hụ
/hu/
Iji anya mata ihe; ịnọ n'ọnọdụ ịchọpụta ihe.
hụ n'anya
/hu naˈɲa/
Inwe mmetụta ịhụnanya n'ebe mmadụ maọbụ ihe nọ.
ihe
/iˈhe/
Ọ bụla e nwere ike ịhụ, ịmetụ aka, maọbụ iche echiche maka ya.
ihu
/iˈhu/
rostro
ike
/iˈke/
fuerza
isi
/iˈsi/
Akụkụ ahụ dị n'elu ebe uche na anya dị.
jụọ
/dʒʊˈɔ/
Ịchọ ịmata ihe site n'ịjụ ajụjụ.
ka
/ka/
Okwu e ji egosi ebumnobi maọbụ ka ihe wee mee.
kedu
/keˈdu/
Okwu ajụjụ e ji achọpụta ọnọdụ ihe maọbụ ekele.
kwe
/kwe/
Inye nkwenye; ikweta na ihe dị otú a na-ekwu.
kwuo
/kwuˈo/
Iji ọnụ kpọpụta okwu; ikwu ihe.
laa
/laː/
volver
m
/m̩/
Nnọchiaha e ji ezo aka onye na-ekwu okwu, gọọmenti nke mbụ, otu.
ma
/ma/
pero
maa
/maˈa/
saber
maka
/ˈmaka/
Okwu e ji egosi ihe kpatara ihe maọbụ onye e mere ihe maka ya.
mba
/m̩ˈba/
Okwu mgbagha e ji egosi na ihe abụghị eziokwu maọbụ na ọ jụrụ ihe.
mee
/meˈe/
Ịrụ ọrụ maọbụ ime ka ihe mezuo.
mgbe
/m̩ˈɡbe/
tiempo
mma
/m̩ˈma/
bueno
mmadụ
/m̩ˈmadu/
Ihe e kere eke nke nwere uche, na-ekwu okwu ma na-eje ije n'ụkwụ abụọ.
mmiri
/m̩ˈmiri/
Ihe mmiri mmiri a na-aṅụ, nke na-esighị isi ma na-esighị agba; ọ na-ezokwa dị ka mmiri ozuzo.
n'elu
/neˈlu/
Okwu e ji egosi na ihe dị n'ebe dị elu maọbụ n'isi ihe ọzọ.
n'ihi na
/nihi na/
Okwu e ji egosi ihe kpatara ihe ọzọ; ns ihe mere.
n'ime
/niˈme/
Okwu e ji egosi na ihe dị n'ime ihe ọzọ.
n'okpuru
/nɔkpuˈru/
debajo
na
/na/
Okwu e ji ejikọta okwu abụọ maọbụ nkebiokwu abụọ ọnụ.
ndị
/n̩ˈdi/
los/las
ndụ
/n̩ˈdu/
Ọnọdụ nke ihe dị ndụ, na-eku ume ma na-eme ihe.
niile
/niˈile/
Okwu e ji egosi na ọ bụ ihe dum, ọ dịghị nke fọrọ.
nke
/ nke/
de
nna
/n̩ˈna/
Nwoke mụrụ mmadụ; di nne mmadụ.
nne
/n̩ˈne/
Nwaanyị mụrụ mmadụ; onye lekọtara nwa.
nnukwu
/n̩ˈnukwu/
grande
nnọọ
/n̩ˈnɔɔ/
Okwu ekele e ji anabata mmadụ maọbụ kelee ya nnọ.
nri
/n̩ˈri/
Ihe mmadụ na-eri iji nweta ike na ndụ.
nwa
/nwa/
niño
nwaanyị
/nwaˈaɲi/
Mmadụ nwaanyị; onye na-amụ nwa ma na-alụ dị.
nwanne
/nwaˈn̩ne/
Onye otu nne maọbụ otu nna mụrụ gị; nwanne nwoke maọbụ nwaanyị.
nwee
/nweˈe/
Inwe ihe n'aka maọbụ n'okpuru ike.
nwoke
/ˈnwoke/
Mmadụ nwoke; onye nwụrụ ọha na-agba dịka di.
nye
/ɲe/
dar
nọ
/nɔ/
Ịdị n'otu ebe; ịnọ ọdụ n'ebe.
obere
/oˈɓere/
Ihe pere mpe; ihe na-abụghị ihe buru ibu.
obi
/oˈɓi/
Akụkụ ahụ dị n'ime obi ebe mmetụta na echiche na-esi apụta.
oge
/oˈɡe/
Ọnụọgụ awa maọbụ mgbe ihe na-eme; mkpọtụ nke ndụ na-aga.
okwu
/oˈkwu/
palabra
onye
/ˈoɲe/
persona
otu
/oˈtu/
Ọnụọgụ mbụ; nke na-esochaghị nke ọzọ.
ri
/ri/
Itinye nri n'ọnụ, ata ya loo ya.
taa
/taː/
Ụbọchị a anyị nọ n'ime ya ugbu a.
ugbu a
/uɡbu a/
N'oge a kịtịkịtị anyị nọ; ozugbo.
were
/weˈre/
Iji aka jide ihe maọbụ buru ya.
zaa
/zaː/
Inye ọsịsa maka ajụjụ a jụrụ.
ṅụọ
/ŋʊˈɔ/
Itinye ihe mmiri mmiri n'ọnụ loo ya.
ị
/i/
Nnọchiaha e ji ezo aka onye a na-agwa okwu, gọọmenti nke abụọ, otu.
ọ
/ɔ/
Nnọchiaha e ji ezo aka onye maọbụ ihe a na-ekwu maka ya, nke gọọmenti nke atọ.
ọ bụ
/ɔ ɓu/
Ngwaa e ji egosi na ihe a bụ otu ihe maọbụ na ọ nọ n'ọnọdụ ụfọdụ.
ọ bụghị
/ɔ ɓuˈɣi/
Okwu mgbagha nke na-egosi na ihe abụghị ihe a na-ekwu.
ọ dịghị
/ɔ diˈɣi/
Okwu mgbagha nke na-egosi na ihe adịghị adị maọbụ na o nweghị.
ọbịa
/ɔˈɓia/
Onye bịara ileta mmadụ maọbụ nọ n'ụlọ na-abụghị nke ya.
ọfụma
/ɔˈfuma/
N'ụzọ dị mma; n'ụzọ ziri ezi.
ọjọọ
/ɔˈdʒɔɔ/
Ihe na-adịghị mma; ihe rụrụ arụ maọbụ na-ewute mmadụ.
ọma
/ɔˈma/
Ihe dị mma; ihe na-adịghị njọ.
ọnwụ
/ɔˈnwu/
Ọgwụgwụ ndụ; mgbe mmadụ kwụsịrị iku ume.
ọnụ
/ɔˈnu/
Akụkụ ihu e ji eri nri na ekwu okwu.
ọrụ
/ɔˈru/
Ihe mmadụ na-eme iji nweta ego maọbụ mezuo ebumnobi.
ọtụtụ
/ɔˈtutu/
Ọnụọgụ dị ukwuu; ihe karịrị ole na ole.
ọzọ
/ɔˈzɔ/
Ihe dị iche na nke mbụ; ihe na-esote.
ụbọchị
/uɓɔˈtʃi/
Oge site n'ụtụtụ ruo n'abalị; otu n'ime izu.
ụlọ
/uˈlɔ/
Ebe e wuru ka mmadụ na-ebi maọbụ na-arụ ọrụ.
ụzọ
/uˈzɔ/
Ebe mmadụ na-esi aga site n'otu ebe ruo n'ebe ọzọ.
a
/a/
Okwu e ji egosi ihe dị nso maọbụ ihe a na-ekwu maka ya ugbu a.
abụọ
/aˈɓuɔ/
Ọnụọgụ na-esote otu; nke jikọtara otu na otu.
afọ
/aˈfɔ/
Ọnụọgụ ọnwa iri na abụọ; oge ụwa ji gburu anyanwụ otu ugboro.
aga
/aˈɡa/
Isi n'otu ebe gaa n'ebe ọzọ; ije ije.
aha
/aˈha/
nombre
Palabra con la que se llama a una persona o cosa para identificarla.
ahụ
/aˈhu/
Okwu e ji egosi ihe dị anya maọbụ ihe e kwuruworị maka ya.
aka
/aˈka/
mano
Parte del cuerpo con la que se trabaja y se sujetan las cosas.
ala
/aˈla/
tierra
Lugar donde pisamos; tierra que se usa para cultivar.
anya
/aˈɲa/
Akụkụ ahụ e ji ahụ ụzọ.
anyị
/aˈɲiː/
Nnọchiaha e ji ezo aka onye na-ekwu okwu na ndị ọzọ so ya, gọọmenti nke mbụ, ọtụtụ.
atọ
/aˈtɔ/
Ọnụọgụ na-esote abụọ.
biko
/ˈɓiko/
Okwu e ji arịọ arịrịọ maọbụ gosi obiọma mgbe a na-achọ ihe n'aka mmadụ.
bịa
/ɓiˈa/
Isi n'ebe dị anya rute n'ebe onye na-ekwu okwu nọ.
Chineke
/tʃiˈneke/
Onye kere eke; onye nwe ike niile a na-efe ofufe.
chọ
/tʃɔ/
Inwe ọchịchọ maka ihe; ịchọ ihe furu efu.
daalụ
/daːˈlu/
Okwu ekele e ji egosi ekele maka ihe mmadụ mere.
dị
/di/
Ngwaa nke na-egosi na ihe dị adị maọbụ ọnọdụ ihe.
dịka
/diˈka/
Okwu e ji atụnyere ihe abụọ na-egosi na otu yiri ibe ya.
ebe
/eˈɓe/
Ọnọdụ maọbụ saịtị ihe dị maọbụ ebe ihe na-eme.
echi
/eˈtʃi/
mañana
El día que sigue a hoy; el tiempo que viene después.
ee
/eː/
Okwu nkwenye e ji egosi na ihe bụ eziokwu maọbụ na ọ dị mma.
ego
/eˈɡo/
Ihe e ji azụ ahịa maọbụ akwụ ụgwọ; akụ e ji eme azụmahịa.
enyi
/eˈɲi/
Onye gị na ya nwere mmekọrịta ọma na ịhụnanya.
eze
/eˈze/
Onye na-achị obodo maọbụ ala; onye nwe ọchịchị.
ga-
/ɡa/
marcador de futuro
Partícula usada para indicar algo que ocurrirá en el futuro.
gwa
/ɡwa/
decir
Decir algo a alguien; informarle algo con palabras.
gịnị
/ɡiˈni/
Okwu ajụjụ e ji achọpụta ihe a na-amaghị.
ha
/ha/
Nnọchiaha e ji ezo aka ndị a na-ekwu maka ha, gọọmenti nke atọ, ọtụtụ.
hụ
/hu/
Iji anya mata ihe; ịnọ n'ọnọdụ ịchọpụta ihe.
hụ n'anya
/hu naˈɲa/
Inwe mmetụta ịhụnanya n'ebe mmadụ maọbụ ihe nọ.
ihe
/iˈhe/
Ọ bụla e nwere ike ịhụ, ịmetụ aka, maọbụ iche echiche maka ya.
ihu
/iˈhu/
rostro
Parte de la cabeza donde están los ojos, la nariz y la boca.
ike
/iˈke/
fuerza
La fuerza que una persona usa para trabajar o la autoridad que tiene.
isi
/iˈsi/
Akụkụ ahụ dị n'elu ebe uche na anya dị.
jụọ
/dʒʊˈɔ/
Ịchọ ịmata ihe site n'ịjụ ajụjụ.
ka
/ka/
Okwu e ji egosi ebumnobi maọbụ ka ihe wee mee.
kedu
/keˈdu/
Okwu ajụjụ e ji achọpụta ọnọdụ ihe maọbụ ekele.
kwe
/kwe/
Inye nkwenye; ikweta na ihe dị otú a na-ekwu.
kwuo
/kwuˈo/
Iji ọnụ kpọpụta okwu; ikwu ihe.
laa
/laː/
volver
Volver a casa o al lugar de origen de una persona.
m
/m̩/
Nnọchiaha e ji ezo aka onye na-ekwu okwu, gọọmenti nke mbụ, otu.
ma
/ma/
pero
Palabra que se usa para indicar oposición o contraste con lo que se ha dicho.
maa
/maˈa/
saber
Tener algo en la mente; tener conocimiento sobre algo.
maka
/ˈmaka/
Okwu e ji egosi ihe kpatara ihe maọbụ onye e mere ihe maka ya.
mba
/m̩ˈba/
Okwu mgbagha e ji egosi na ihe abụghị eziokwu maọbụ na ọ jụrụ ihe.
mee
/meˈe/
Ịrụ ọrụ maọbụ ime ka ihe mezuo.
mgbe
/m̩ˈɡbe/
tiempo
Tiempo en que ocurre algo; momento al que se hace referencia.
mma
/m̩ˈma/
bueno
La condición de algo limpio, correcto o agradable.
mmadụ
/m̩ˈmadu/
Ihe e kere eke nke nwere uche, na-ekwu okwu ma na-eje ije n'ụkwụ abụọ.
mmiri
/m̩ˈmiri/
Ihe mmiri mmiri a na-aṅụ, nke na-esighị isi ma na-esighị agba; ọ na-ezokwa dị ka mmiri ozuzo.
n'elu
/neˈlu/
Okwu e ji egosi na ihe dị n'ebe dị elu maọbụ n'isi ihe ọzọ.
n'ihi na
/nihi na/
Okwu e ji egosi ihe kpatara ihe ọzọ; ns ihe mere.
n'ime
/niˈme/
Okwu e ji egosi na ihe dị n'ime ihe ọzọ.
n'okpuru
/nɔkpuˈru/
debajo
Palabra que se usa para indicar que algo está en el suelo de otra cosa o debajo de ella.
na
/na/
Okwu e ji ejikọta okwu abụọ maọbụ nkebiokwu abụọ ọnụ.
ndị
/n̩ˈdi/
los/las
Palabra que se usa para indicar muchas personas o muchos objetos.
ndụ
/n̩ˈdu/
Ọnọdụ nke ihe dị ndụ, na-eku ume ma na-eme ihe.
niile
/niˈile/
Okwu e ji egosi na ọ bụ ihe dum, ọ dịghị nke fọrọ.
nke
/ nke/
de
Palabra que se usa para indicar que algo pertenece a una persona o a un lugar, y que también funciona como adjetivo.
nna
/n̩ˈna/
Nwoke mụrụ mmadụ; di nne mmadụ.
nne
/n̩ˈne/
Nwaanyị mụrụ mmadụ; onye lekọtara nwa.
nnukwu
/n̩ˈnukwu/
grande
Algo de gran tamaño; algo muy grande.
nnọọ
/n̩ˈnɔɔ/
Okwu ekele e ji anabata mmadụ maọbụ kelee ya nnọ.
nri
/n̩ˈri/
Ihe mmadụ na-eri iji nweta ike na ndụ.
nwa
/nwa/
niño
Persona nacida de unos padres; persona todavía joven.
nwaanyị
/nwaˈaɲi/
Mmadụ nwaanyị; onye na-amụ nwa ma na-alụ dị.
nwanne
/nwaˈn̩ne/
Onye otu nne maọbụ otu nna mụrụ gị; nwanne nwoke maọbụ nwaanyị.
nwee
/nweˈe/
Inwe ihe n'aka maọbụ n'okpuru ike.
nwoke
/ˈnwoke/
Mmadụ nwoke; onye nwụrụ ọha na-agba dịka di.
nye
/ɲe/
dar
Poner algo en manos de alguien para que sea suyo.
nọ
/nɔ/
Ịdị n'otu ebe; ịnọ ọdụ n'ebe.
obere
/oˈɓere/
Ihe pere mpe; ihe na-abụghị ihe buru ibu.
obi
/oˈɓi/
Akụkụ ahụ dị n'ime obi ebe mmetụta na echiche na-esi apụta.
oge
/oˈɡe/
Ọnụọgụ awa maọbụ mgbe ihe na-eme; mkpọtụ nke ndụ na-aga.
okwu
/oˈkwu/
palabra
Lo que una persona dice; palabras con que se conversa.
onye
/ˈoɲe/
persona
Una persona; palabra usada para referirse a un individuo.
otu
/oˈtu/
Ọnụọgụ mbụ; nke na-esochaghị nke ọzọ.
ri
/ri/
Itinye nri n'ọnụ, ata ya loo ya.
taa
/taː/
Ụbọchị a anyị nọ n'ime ya ugbu a.
ugbu a
/uɡbu a/
N'oge a kịtịkịtị anyị nọ; ozugbo.
were
/weˈre/
Iji aka jide ihe maọbụ buru ya.
zaa
/zaː/
Inye ọsịsa maka ajụjụ a jụrụ.
ṅụọ
/ŋʊˈɔ/
Itinye ihe mmiri mmiri n'ọnụ loo ya.
ị
/i/
Nnọchiaha e ji ezo aka onye a na-agwa okwu, gọọmenti nke abụọ, otu.
ọ
/ɔ/
Nnọchiaha e ji ezo aka onye maọbụ ihe a na-ekwu maka ya, nke gọọmenti nke atọ.
ọ bụ
/ɔ ɓu/
Ngwaa e ji egosi na ihe a bụ otu ihe maọbụ na ọ nọ n'ọnọdụ ụfọdụ.
ọ bụghị
/ɔ ɓuˈɣi/
Okwu mgbagha nke na-egosi na ihe abụghị ihe a na-ekwu.
ọ dịghị
/ɔ diˈɣi/
Okwu mgbagha nke na-egosi na ihe adịghị adị maọbụ na o nweghị.
ọbịa
/ɔˈɓia/
Onye bịara ileta mmadụ maọbụ nọ n'ụlọ na-abụghị nke ya.
ọfụma
/ɔˈfuma/
N'ụzọ dị mma; n'ụzọ ziri ezi.
ọjọọ
/ɔˈdʒɔɔ/
Ihe na-adịghị mma; ihe rụrụ arụ maọbụ na-ewute mmadụ.
ọma
/ɔˈma/
Ihe dị mma; ihe na-adịghị njọ.
ọnwụ
/ɔˈnwu/
Ọgwụgwụ ndụ; mgbe mmadụ kwụsịrị iku ume.
ọnụ
/ɔˈnu/
Akụkụ ihu e ji eri nri na ekwu okwu.
ọrụ
/ɔˈru/
Ihe mmadụ na-eme iji nweta ego maọbụ mezuo ebumnobi.
ọtụtụ
/ɔˈtutu/
Ọnụọgụ dị ukwuu; ihe karịrị ole na ole.
ọzọ
/ɔˈzɔ/
Ihe dị iche na nke mbụ; ihe na-esote.
ụbọchị
/uɓɔˈtʃi/
Oge site n'ụtụtụ ruo n'abalị; otu n'ime izu.
ụlọ
/uˈlɔ/
Ebe e wuru ka mmadụ na-ebi maọbụ na-arụ ọrụ.
ụzọ
/uˈzɔ/
Ebe mmadụ na-esi aga site n'otu ebe ruo n'ebe ọzọ.