Kraunama...
100 žodžių rasta
a
/a/
Suprotni veznik koji povezuje dijelove rečenice uz blagu suprotnost.
ako
/ˈakɔ/
jei
ali
/ˈali/
Suprotni veznik kojim se izražava suprotnost prethodnome.
bi
/bi/
Pomoćna riječca za tvorbu kondicionala (pogodbenog načina).
bio
/ˈbiɔ/
buvęs
biti
/ˈbiti/
Postojati; nalaziti se u nekom stanju ili na nekom mjestu.
da
/da/
Veznik koji uvodi zavisnu rečenicu ili izražava namjeru.
dan
/dan/
Vremensko razdoblje od dvadeset četiri sata; dio dana kad je svjetlo.
dati
/ˈdati/
duoti
dijete
/ˈdijete/
Ljudsko biće u ranom periodu života; nečiji sin ili kći.
do
/dɔ/
iki
dobar
/ˈdɔbar/
geras
dobro
/ˈdɔbrɔ/
gerai
doći
/ˈdɔtɕi/
ateiti
drugi
/ˈdruɡi/
Koji dolazi po redu iza prvoga; koji nije isti, različit.
ga
/ɡa/
jį / jo
gdje
/ɡdje/
kur
godina
/ˈɡɔdina/
Vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci.
grad
/ɡrad/
miestas
htjeti
/ˈxtjeti/
norėti
hvala
/ˈxʋala/
Riječca kojom se izražava zahvalnost.
i
/i/
Veznik kojim se povezuju riječi, izrazi ili rečenice iste vrijednosti.
ili
/ˈili/
Rastavni veznik kojim se izražava izbor između mogućnosti.
imati
/ˈimati/
Posjedovati nešto; raspolagati nečim.
ići
/ˈitɕi/
Kretati se pješice s jednog mjesta na drugo.
ja
/ja/
aš
je
/je/
Treće lice jednine prezenta glagola biti; nalazi se, jeste.
jedan
/ˈjedan/
Osnovni broj koji označava količinu od jedne jedinice.
kad
/kad/
Upitni i odnosni prilog koji označava vrijeme; u koje vrijeme.
kada
/ˈkada/
Prilog za vrijeme; u koje vrijeme, u kojem trenutku.
kako
/ˈkakɔ/
kaip
kao
/ˈkao/
Poredbena riječca kojom se izražava sličnost ili usporedba.
ko
/kɔ/
kas
koji
/ˈkɔji/
Odnosna i upitna zamjenica kojom se izdvaja ili pobliže određuje neko ili nešto.
kroz
/krɔz/
Prijedlog koji označava prolaz nekog prostora ili vremenskog razdoblja.
kuća
/ˈkutɕa/
Građevina u kojoj ljudi žive; dom.
li
/li/
Upitna riječca kojom se uvodi ili pojačava pitanje.
lijep
/lijep/
Koji ima ugodan izgled ili izaziva estetsko zadovoljstvo.
majka
/ˈmajka/
Ženski roditelj u odnosu na svoje dijete.
malo
/ˈmalɔ/
Prilog koji označava malu količinu, stepen ili kratko trajanje.
me
/me/
Enklitički oblik akuzativa i genitiva zamjenice ja; mene.
mi
/mi/
Lična zamjenica prvog lica množine kojom se označava govornik i drugi.
mnogo
/ˈmnɔɡɔ/
Prilog koji označava veliku količinu ili visok stepen.
more
/ˈmɔre/
jūra
moći
/ˈmɔtɕi/
Biti u stanju ili imati mogućnost da se nešto uradi.
može
/ˈmɔʒe/
Treće lice jednine prezenta glagola moći; ima mogućnost.
na
/na/
ant, į
ne
/ne/
ne
nema
/ˈnema/
Bezlični oblik kojim se izražava nepostojanje ili odsustvo nečega.
nije
/ˈnije/
Odrični oblik trećeg lica jednine prezenta glagola biti.
ništa
/ˈniʃta/
Odrična zamjenica koja označava odsustvo bilo koje stvari.
njega
/ˈɲeɡa/
Naglašeni oblik akuzativa i genitiva zamjenice on; njega.
njegov
/ˈɲeɡɔʋ/
Prisvojna zamjenica koja izražava pripadanje muškom licu.
novi
/ˈnɔʋi/
Koji je nedavno nastao, nabavljen ili se prvi put pojavljuje.
od
/ɔd/
nuo
on
/ɔn/
jis
ona
/ˈɔna/
Lična zamjenica trećeg lica jednine ženskog roda.
onda
/ˈɔnda/
Prilog koji označava vrijeme nakon nečega ili u prošlosti; tada, zatim.
otac
/ˈɔtats/
Muški roditelj u odnosu na svoje dijete.
ovaj
/ˈɔʋaj/
Pokazna zamjenica koja upućuje na nešto blisko govorniku.
ovako
/ˈɔʋakɔ/
Prilog koji označava način na koji se nešto radi; na ovaj način.
ovdje
/ˈɔʋdje/
Prilog za mjesto koji označava blizinu govornika; na ovom mjestu.
ovo
/ˈɔʋɔ/
Pokazna zamjenica srednjeg roda za nešto blisko govorniku.
pa
/pa/
o paskui
po
/pɔ/
Prijedlog koji označava način, kretanje ili raspored.
posao
/ˈpɔsaɔ/
Djelatnost koju čovjek obavlja radi zarade; zaposlenje ili zadatak.
prijatelj
/ˈprijatel̠/
Osoba s kojom nas veže prisan i iskren odnos naklonosti.
prvi
/ˈpr̩ʋi/
Koji dolazi na početku niza, prije svih ostalih.
raditi
/ˈraditi/
Obavljati neki posao ili djelatnost; činiti nešto.
reći
/ˈretɕi/
pasakyti
riječ
/ˈrijetʃ/
žodis
ruka
/ˈruka/
ranka
sa
/sa/
Prijedlog koji označava društvo, sredstvo ili polazište; s.
sada
/ˈsada/
dabar
sam
/sam/
Prvo lice jednine prezenta glagola biti; jesam.
samo
/ˈsamɔ/
tik
sav
/saʋ/
Zamjenica koja obuhvata cjelinu ili ukupnost nečega.
se
/se/
savęs
si
/si/
Drugo lice jednine prezenta glagola biti; jesi.
su
/su/
Treće lice množine prezenta glagola biti; jesu.
svaki
/ˈsʋaki/
Zamjenica koja pojedinačno obuhvata sve članove neke skupine.
sve
/sʋe/
Neodređena zamjenica koja obuhvata cjelinu ili sve stvari.
taj
/taj/
Pokazna zamjenica za nešto što je blizu sagovornika ili već spomenuto.
tako
/ˈtakɔ/
taip
te
/te/
ir
ti
/ti/
Lična zamjenica drugog lica jednine kojom se oslovljava sagovornik.
treba
/ˈtreba/
Biti potrebno; valjati da se nešto uradi.
u
/u/
Prijedlog koji označava mjesto unutar nečega ili kretanje prema unutra.
velik
/ˈʋelik/
didelis
već
/ʋetɕ/
Prilog koji označava da se nešto dogodilo ranije nego što se očekivalo.
vidjeti
/ˈʋidjeti/
Opažati okom; primijetiti nešto očima.
voda
/ˈʋɔda/
Bezbojna tekućina bez mirisa i okusa, neophodna za život.
vrijeme
/ˈʋrijeme/
Trajanje pojava mjereno satima, danima i godinama.
vrlo
/ˈʋr̩lɔ/
labai
za
/za/
už
zašto
/ˈzaʃtɔ/
Upitni prilog kojim se traži razlog ili uzrok nečega.
znati
/ˈznati/
Imati saznanje ili vještinu o nečemu.
čovjek
/ˈtʃɔʋjek/
Ljudsko biće; odrasla muška osoba.
što
/ʃto/
Upitna i odnosna zamjenica za neživo; koja stvar.
život
/ˈʒiʋɔt/
Postojanje živih bića; tok nečijeg postojanja od rođenja do smrti.
a
/a/
Suprotni veznik koji povezuje dijelove rečenice uz blagu suprotnost.
ako
/ˈakɔ/
jei
Sąlyginis jungtukas, kuriuo reiškiama sąlyga.
ali
/ˈali/
Suprotni veznik kojim se izražava suprotnost prethodnome.
bi
/bi/
Pomoćna riječca za tvorbu kondicionala (pogodbenog načina).
bio
/ˈbiɔ/
buvęs
Veikiamosios rūšies būtasis dalyvinis vyriškosios giminės vienaskaitos vyriškosios giminės būtojo veiksmažodžio būti dalyvis.
biti
/ˈbiti/
Postojati; nalaziti se u nekom stanju ili na nekom mjestu.
da
/da/
Veznik koji uvodi zavisnu rečenicu ili izražava namjeru.
dan
/dan/
Vremensko razdoblje od dvadeset četiri sata; dio dana kad je svjetlo.
dati
/ˈdati/
duoti
Perduoti kam nors į nuosavybę; duoti.
dijete
/ˈdijete/
Ljudsko biće u ranom periodu života; nečiji sin ili kći.
do
/dɔ/
iki
Priešdėlis ar prielinksnis, žymintis ribą, tikslą arba artumą erdvėje ir laike.
dobar
/ˈdɔbar/
geras
Tas, kuris turi teigiamų savybių, kokybę ar vertę.
dobro
/ˈdɔbrɔ/
gerai
Prieveiksmis, reiškiantis, kad kas nors yra patenkinamai arba gerai.
doći
/ˈdɔtɕi/
ateiti
Pasiekti tam tikrą vietą judant kalbėtojo link.
drugi
/ˈdruɡi/
Koji dolazi po redu iza prvoga; koji nije isti, različit.
ga
/ɡa/
jį / jo
Įvardžio on/ono galininko ir kilmininko enklitikinė forma; jį, jo.
gdje
/ɡdje/
kur
Klausiamasis ir santykinis vietos prieveiksmis; kokioje vietoje.
godina
/ˈɡɔdina/
Vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci.
grad
/ɡrad/
miestas
Didelė gyvenvietė su išvystyta infrastruktūra ir daug gyventojų.
htjeti
/ˈxtjeti/
norėti
Turėti norą ar valią ko nors; norėti.
hvala
/ˈxʋala/
Riječca kojom se izražava zahvalnost.
i
/i/
Veznik kojim se povezuju riječi, izrazi ili rečenice iste vrijednosti.
ili
/ˈili/
Rastavni veznik kojim se izražava izbor između mogućnosti.
imati
/ˈimati/
Posjedovati nešto; raspolagati nečim.
ići
/ˈitɕi/
Kretati se pješice s jednog mjesta na drugo.
ja
/ja/
aš
Pirmojo asmens vienaskaitos įvardis, kuriuo kalbėtojas nurodo save.
je
/je/
Treće lice jednine prezenta glagola biti; nalazi se, jeste.
jedan
/ˈjedan/
Osnovni broj koji označava količinu od jedne jedinice.
kad
/kad/
Upitni i odnosni prilog koji označava vrijeme; u koje vrijeme.
kada
/ˈkada/
Prilog za vrijeme; u koje vrijeme, u kojem trenutku.
kako
/ˈkakɔ/
kaip
Klausiamasis ir santykinis prieveiksmis, reiškiantis būdą.
kao
/ˈkao/
Poredbena riječca kojom se izražava sličnost ili usporedba.
ko
/kɔ/
kas
Klausiamasis ir santykinis įvardis asmenims; kuris asmuo.
koji
/ˈkɔji/
Odnosna i upitna zamjenica kojom se izdvaja ili pobliže određuje neko ili nešto.
kroz
/krɔz/
Prijedlog koji označava prolaz nekog prostora ili vremenskog razdoblja.
kuća
/ˈkutɕa/
Građevina u kojoj ljudi žive; dom.
li
/li/
Upitna riječca kojom se uvodi ili pojačava pitanje.
lijep
/lijep/
Koji ima ugodan izgled ili izaziva estetsko zadovoljstvo.
majka
/ˈmajka/
Ženski roditelj u odnosu na svoje dijete.
malo
/ˈmalɔ/
Prilog koji označava malu količinu, stepen ili kratko trajanje.
me
/me/
Enklitički oblik akuzativa i genitiva zamjenice ja; mene.
mi
/mi/
Lična zamjenica prvog lica množine kojom se označava govornik i drugi.
mnogo
/ˈmnɔɡɔ/
Prilog koji označava veliku količinu ili visok stepen.
more
/ˈmɔre/
jūra
Didelis sūrus vandens telkinys, dengiantis didelę Žemės dalį.
moći
/ˈmɔtɕi/
Biti u stanju ili imati mogućnost da se nešto uradi.
može
/ˈmɔʒe/
Treće lice jednine prezenta glagola moći; ima mogućnost.
na
/na/
ant, į
Prielinksnis, žymintis vietą ant ko nors paviršiaus arba kryptį.
ne
/ne/
ne
Dalelytė, kuria neigiama veiksmas, būsena arba išreiškiamas atsisakymas.
nema
/ˈnema/
Bezlični oblik kojim se izražava nepostojanje ili odsustvo nečega.
nije
/ˈnije/
Odrični oblik trećeg lica jednine prezenta glagola biti.
ništa
/ˈniʃta/
Odrična zamjenica koja označava odsustvo bilo koje stvari.
njega
/ˈɲeɡa/
Naglašeni oblik akuzativa i genitiva zamjenice on; njega.
njegov
/ˈɲeɡɔʋ/
Prisvojna zamjenica koja izražava pripadanje muškom licu.
novi
/ˈnɔʋi/
Koji je nedavno nastao, nabavljen ili se prvi put pojavljuje.
od
/ɔd/
nuo
Prielinksnis, žymintis kilmę, pradžią arba priklausymą.
on
/ɔn/
jis
Trečiojo asmens vienaskaitos vyriškosios giminės asmeninis įvardis.
ona
/ˈɔna/
Lična zamjenica trećeg lica jednine ženskog roda.
onda
/ˈɔnda/
Prilog koji označava vrijeme nakon nečega ili u prošlosti; tada, zatim.
otac
/ˈɔtats/
Muški roditelj u odnosu na svoje dijete.
ovaj
/ˈɔʋaj/
Pokazna zamjenica koja upućuje na nešto blisko govorniku.
ovako
/ˈɔʋakɔ/
Prilog koji označava način na koji se nešto radi; na ovaj način.
ovdje
/ˈɔʋdje/
Prilog za mjesto koji označava blizinu govornika; na ovom mjestu.
ovo
/ˈɔʋɔ/
Pokazna zamjenica srednjeg roda za nešto blisko govorniku.
pa
/pa/
o paskui
Jungtukas, reiškiantis pasekmę arba nuoseklų tęsinį; tada, paskui.
po
/pɔ/
Prijedlog koji označava način, kretanje ili raspored.
posao
/ˈpɔsaɔ/
Djelatnost koju čovjek obavlja radi zarade; zaposlenje ili zadatak.
prijatelj
/ˈprijatel̠/
Osoba s kojom nas veže prisan i iskren odnos naklonosti.
prvi
/ˈpr̩ʋi/
Koji dolazi na početku niza, prije svih ostalih.
raditi
/ˈraditi/
Obavljati neki posao ili djelatnost; činiti nešto.
reći
/ˈretɕi/
pasakyti
Išsakyti, pranešti ką nors žodžiais.
riječ
/ˈrijetʃ/
žodis
Pagrindinis kalbos vienetas, turintis reikšmę; tai, kas ištariama.
ruka
/ˈruka/
ranka
Kūno dalis nuo peties iki pirštų galiukų, kuria žmogus griebia ir dirba.
sa
/sa/
Prijedlog koji označava društvo, sredstvo ili polazište; s.
sada
/ˈsada/
dabar
Prieveiksmis, reiškiantis dabartinį momentą; šiuo metu.
sam
/sam/
Prvo lice jednine prezenta glagola biti; jesam.
samo
/ˈsamɔ/
tik
Prieveiksmis, reiškiantis apribojimą; ne daugiau ir ne mažiau kaip tai.
sav
/saʋ/
Zamjenica koja obuhvata cjelinu ili ukupnost nečega.
se
/se/
savęs
Grįžtamoji įvardžio forma, rodanti į veiksmo subjektą.
si
/si/
Drugo lice jednine prezenta glagola biti; jesi.
su
/su/
Treće lice množine prezenta glagola biti; jesu.
svaki
/ˈsʋaki/
Zamjenica koja pojedinačno obuhvata sve članove neke skupine.
sve
/sʋe/
Neodređena zamjenica koja obuhvata cjelinu ili sve stvari.
taj
/taj/
Pokazna zamjenica za nešto što je blizu sagovornika ili već spomenuto.
tako
/ˈtakɔ/
taip
Prieveiksmis, reiškiantis būdą arba laipsnį; tokiu būdu, tiek.
te
/te/
ir
Jungtukas, kuriuo jungiami sakiniai; ir, tad.
ti
/ti/
Lična zamjenica drugog lica jednine kojom se oslovljava sagovornik.
treba
/ˈtreba/
Biti potrebno; valjati da se nešto uradi.
u
/u/
Prijedlog koji označava mjesto unutar nečega ili kretanje prema unutra.
velik
/ˈʋelik/
didelis
Kuris turi nemažus matmenis, apimtį ar svarbą; kuris nėra mažas.
već
/ʋetɕ/
Prilog koji označava da se nešto dogodilo ranije nego što se očekivalo.
vidjeti
/ˈʋidjeti/
Opažati okom; primijetiti nešto očima.
voda
/ˈʋɔda/
Bezbojna tekućina bez mirisa i okusa, neophodna za život.
vrijeme
/ˈʋrijeme/
Trajanje pojava mjereno satima, danima i godinama.
vrlo
/ˈʋr̩lɔ/
labai
Prieveiksmis, kuriuo sustiprinama būdvardžio arba prieveiksmio reikšmė; labai.
za
/za/
už
Prielinksnis, žymintis paskirtį, tikslą arba siekį.
zašto
/ˈzaʃtɔ/
Upitni prilog kojim se traži razlog ili uzrok nečega.
znati
/ˈznati/
Imati saznanje ili vještinu o nečemu.
čovjek
/ˈtʃɔʋjek/
Ljudsko biće; odrasla muška osoba.
što
/ʃto/
Upitna i odnosna zamjenica za neživo; koja stvar.
život
/ˈʒiʋɔt/
Postojanje živih bića; tok nečijeg postojanja od rođenja do smrti.