Ładowanie...
100 słów znalezionych
a
/a/
Suprotni veznik koji povezuje dijelove rečenice uz blagu suprotnost.
ako
/ˈakɔ/
Pogodbeni veznik kojim se izražava uvjet.
ali
/ˈali/
Suprotni veznik kojim se izražava suprotnost prethodnome.
bi
/bi/
Pomoćna riječca za tvorbu kondicionala (pogodbenog načina).
bio
/ˈbiɔ/
Muški rod radnog glagolskog pridjeva glagola biti.
biti
/ˈbiti/
Postojati; nalaziti se u nekom stanju ili na nekom mjestu.
da
/da/
że, aby
dan
/dan/
dzień
dati
/ˈdati/
dać
dijete
/ˈdijete/
Ljudsko biće u ranom periodu života; nečiji sin ili kći.
do
/dɔ/
Prijedlog koji označava granicu, cilj ili blizinu u prostoru i vremenu.
dobar
/ˈdɔbar/
Koji ima pozitivne osobine, kvalitet ili vrijednost.
dobro
/ˈdɔbrɔ/
Prilog koji označava da je nešto na zadovoljavajući način ili u redu.
doći
/ˈdɔtɕi/
Stići na neko mjesto krećući se prema govorniku.
drugi
/ˈdruɡi/
Koji dolazi po redu iza prvoga; koji nije isti, različit.
ga
/ɡa/
go
gdje
/ɡdje/
Upitni i odnosni prilog za mjesto; na kojem mjestu.
godina
/ˈɡɔdina/
Vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci.
grad
/ɡrad/
Veliko naseljeno mjesto s razvijenom infrastrukturom i mnogo stanovnika.
htjeti
/ˈxtjeti/
Imati želju ili volju za nečim; željeti.
hvala
/ˈxʋala/
Riječca kojom se izražava zahvalnost.
i
/i/
i
ili
/ˈili/
Rastavni veznik kojim se izražava izbor između mogućnosti.
imati
/ˈimati/
Posjedovati nešto; raspolagati nečim.
ići
/ˈitɕi/
Kretati se pješice s jednog mjesta na drugo.
ja
/ja/
Lična zamjenica prvog lica jednine kojom govornik označava sebe.
je
/je/
Treće lice jednine prezenta glagola biti; nalazi se, jeste.
jedan
/ˈjedan/
jeden
kad
/kad/
Upitni i odnosni prilog koji označava vrijeme; u koje vrijeme.
kada
/ˈkada/
Prilog za vrijeme; u koje vrijeme, u kojem trenutku.
kako
/ˈkakɔ/
Upitni i odnosni prilog koji označava način.
kao
/ˈkao/
Poredbena riječca kojom se izražava sličnost ili usporedba.
ko
/kɔ/
Upitna i odnosna zamjenica za osobe; koja osoba.
koji
/ˈkɔji/
Odnosna i upitna zamjenica kojom se izdvaja ili pobliže određuje neko ili nešto.
kroz
/krɔz/
przez
kuća
/ˈkutɕa/
Građevina u kojoj ljudi žive; dom.
li
/li/
czy
lijep
/lijep/
Koji ima ugodan izgled ili izaziva estetsko zadovoljstvo.
majka
/ˈmajka/
Ženski roditelj u odnosu na svoje dijete.
malo
/ˈmalɔ/
Prilog koji označava malu količinu, stepen ili kratko trajanje.
me
/me/
Enklitički oblik akuzativa i genitiva zamjenice ja; mene.
mi
/mi/
Lična zamjenica prvog lica množine kojom se označava govornik i drugi.
mnogo
/ˈmnɔɡɔ/
Prilog koji označava veliku količinu ili visok stepen.
more
/ˈmɔre/
morze
moći
/ˈmɔtɕi/
móc
može
/ˈmɔʒe/
Treće lice jednine prezenta glagola moći; ima mogućnost.
na
/na/
Prijedlog koji označava mjesto na površini nečega ili usmjerenost.
ne
/ne/
nie
nema
/ˈnema/
nie ma
nije
/ˈnije/
Odrični oblik trećeg lica jednine prezenta glagola biti.
ništa
/ˈniʃta/
Odrična zamjenica koja označava odsustvo bilo koje stvari.
njega
/ˈɲeɡa/
Naglašeni oblik akuzativa i genitiva zamjenice on; njega.
njegov
/ˈɲeɡɔʋ/
Prisvojna zamjenica koja izražava pripadanje muškom licu.
novi
/ˈnɔʋi/
Koji je nedavno nastao, nabavljen ili se prvi put pojavljuje.
od
/ɔd/
Prijedlog koji označava porijeklo, polazište ili pripadnost.
on
/ɔn/
Lična zamjenica trećeg lica jednine muškog roda.
ona
/ˈɔna/
Lična zamjenica trećeg lica jednine ženskog roda.
onda
/ˈɔnda/
Prilog koji označava vrijeme nakon nečega ili u prošlosti; tada, zatim.
otac
/ˈɔtats/
Muški roditelj u odnosu na svoje dijete.
ovaj
/ˈɔʋaj/
Pokazna zamjenica koja upućuje na nešto blisko govorniku.
ovako
/ˈɔʋakɔ/
Prilog koji označava način na koji se nešto radi; na ovaj način.
ovdje
/ˈɔʋdje/
Prilog za mjesto koji označava blizinu govornika; na ovom mjestu.
ovo
/ˈɔʋɔ/
Pokazna zamjenica srednjeg roda za nešto blisko govorniku.
pa
/pa/
Veznik koji izražava posljedicu ili nadovezivanje; onda, zatim.
po
/pɔ/
Prijedlog koji označava način, kretanje ili raspored.
posao
/ˈpɔsaɔ/
Djelatnost koju čovjek obavlja radi zarade; zaposlenje ili zadatak.
prijatelj
/ˈprijatel̠/
Osoba s kojom nas veže prisan i iskren odnos naklonosti.
prvi
/ˈpr̩ʋi/
Koji dolazi na početku niza, prije svih ostalih.
raditi
/ˈraditi/
Obavljati neki posao ili djelatnost; činiti nešto.
reći
/ˈretɕi/
Izgovoriti, saopćiti nešto riječima.
riječ
/ˈrijetʃ/
Osnovna jedinica jezika koja ima značenje; ono što se izgovori.
ruka
/ˈruka/
Dio tijela od ramena do vrhova prstiju kojim čovjek hvata i radi.
sa
/sa/
Prijedlog koji označava društvo, sredstvo ili polazište; s.
sada
/ˈsada/
Prilog koji označava sadašnji trenutak; u ovom trenutku.
sam
/sam/
Prvo lice jednine prezenta glagola biti; jesam.
samo
/ˈsamɔ/
Prilog koji izražava ograničenje; ni više ni manje nego to.
sav
/saʋ/
Zamjenica koja obuhvata cjelinu ili ukupnost nečega.
se
/se/
się
si
/si/
Drugo lice jednine prezenta glagola biti; jesi.
su
/su/
są
svaki
/ˈsʋaki/
Zamjenica koja pojedinačno obuhvata sve članove neke skupine.
sve
/sʋe/
Neodređena zamjenica koja obuhvata cjelinu ili sve stvari.
taj
/taj/
Pokazna zamjenica za nešto što je blizu sagovornika ili već spomenuto.
tako
/ˈtakɔ/
Prilog koji označava način ili stepen; na taj način, u tolikoj mjeri.
te
/te/
Sastavni veznik kojim se povezuju rečenice; i, pa.
ti
/ti/
Lična zamjenica drugog lica jednine kojom se oslovljava sagovornik.
treba
/ˈtreba/
Biti potrebno; valjati da se nešto uradi.
u
/u/
w, do
velik
/ˈʋelik/
Koji ima znatne dimenzije, obim ili važnost; koji nije mali.
već
/ʋetɕ/
Prilog koji označava da se nešto dogodilo ranije nego što se očekivalo.
vidjeti
/ˈʋidjeti/
Opažati okom; primijetiti nešto očima.
voda
/ˈʋɔda/
Bezbojna tekućina bez mirisa i okusa, neophodna za život.
vrijeme
/ˈʋrijeme/
Trajanje pojava mjereno satima, danima i godinama.
vrlo
/ˈʋr̩lɔ/
Prilog kojim se pojačava značenje pridjeva ili priloga; veoma.
za
/za/
Prijedlog koji označava svrhu, namjenu ili cilj.
zašto
/ˈzaʃtɔ/
Upitni prilog kojim se traži razlog ili uzrok nečega.
znati
/ˈznati/
Imati saznanje ili vještinu o nečemu.
čovjek
/ˈtʃɔʋjek/
Ljudsko biće; odrasla muška osoba.
što
/ʃto/
co
život
/ˈʒiʋɔt/
Postojanje živih bića; tok nečijeg postojanja od rođenja do smrti.
a
/a/
Suprotni veznik koji povezuje dijelove rečenice uz blagu suprotnost.
ako
/ˈakɔ/
Pogodbeni veznik kojim se izražava uvjet.
ali
/ˈali/
Suprotni veznik kojim se izražava suprotnost prethodnome.
bi
/bi/
Pomoćna riječca za tvorbu kondicionala (pogodbenog načina).
bio
/ˈbiɔ/
Muški rod radnog glagolskog pridjeva glagola biti.
biti
/ˈbiti/
Postojati; nalaziti se u nekom stanju ili na nekom mjestu.
da
/da/
że, aby
Spójnik wprowadzający zdanie podrzędne lub wyrażający zamiar.
dan
/dan/
dzień
Okres dwudziestu czterech godzin; część doby, gdy jest jasno.
dati
/ˈdati/
dać
Przekazać komuś coś na własność; podać.
dijete
/ˈdijete/
Ljudsko biće u ranom periodu života; nečiji sin ili kći.
do
/dɔ/
Prijedlog koji označava granicu, cilj ili blizinu u prostoru i vremenu.
dobar
/ˈdɔbar/
Koji ima pozitivne osobine, kvalitet ili vrijednost.
dobro
/ˈdɔbrɔ/
Prilog koji označava da je nešto na zadovoljavajući način ili u redu.
doći
/ˈdɔtɕi/
Stići na neko mjesto krećući se prema govorniku.
drugi
/ˈdruɡi/
Koji dolazi po redu iza prvoga; koji nije isti, različit.
ga
/ɡa/
go
Enklityczna forma biernika i dopełniacza zaimka on/ono; jego, go.
gdje
/ɡdje/
Upitni i odnosni prilog za mjesto; na kojem mjestu.
godina
/ˈɡɔdina/
Vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci.
grad
/ɡrad/
Veliko naseljeno mjesto s razvijenom infrastrukturom i mnogo stanovnika.
htjeti
/ˈxtjeti/
Imati želju ili volju za nečim; željeti.
hvala
/ˈxʋala/
Riječca kojom se izražava zahvalnost.
i
/i/
i
Spójnik łączący wyrazy, wyrażenia lub zdania o tej samej wartości.
ili
/ˈili/
Rastavni veznik kojim se izražava izbor između mogućnosti.
imati
/ˈimati/
Posjedovati nešto; raspolagati nečim.
ići
/ˈitɕi/
Kretati se pješice s jednog mjesta na drugo.
ja
/ja/
Lična zamjenica prvog lica jednine kojom govornik označava sebe.
je
/je/
Treće lice jednine prezenta glagola biti; nalazi se, jeste.
jedan
/ˈjedan/
jeden
Podstawowa liczba oznaczająca ilość jednej jednostki.
kad
/kad/
Upitni i odnosni prilog koji označava vrijeme; u koje vrijeme.
kada
/ˈkada/
Prilog za vrijeme; u koje vrijeme, u kojem trenutku.
kako
/ˈkakɔ/
Upitni i odnosni prilog koji označava način.
kao
/ˈkao/
Poredbena riječca kojom se izražava sličnost ili usporedba.
ko
/kɔ/
Upitna i odnosna zamjenica za osobe; koja osoba.
koji
/ˈkɔji/
Odnosna i upitna zamjenica kojom se izdvaja ili pobliže određuje neko ili nešto.
kroz
/krɔz/
przez
Przyimek oznaczający przechodzenie przez jakąś przestrzeń lub okres czasu.
kuća
/ˈkutɕa/
Građevina u kojoj ljudi žive; dom.
li
/li/
czy
Partykuła pytajna, którą wprowadza się pytanie lub je wzmacnia.
lijep
/lijep/
Koji ima ugodan izgled ili izaziva estetsko zadovoljstvo.
majka
/ˈmajka/
Ženski roditelj u odnosu na svoje dijete.
malo
/ˈmalɔ/
Prilog koji označava malu količinu, stepen ili kratko trajanje.
me
/me/
Enklitički oblik akuzativa i genitiva zamjenice ja; mene.
mi
/mi/
Lična zamjenica prvog lica množine kojom se označava govornik i drugi.
mnogo
/ˈmnɔɡɔ/
Prilog koji označava veliku količinu ili visok stepen.
more
/ˈmɔre/
morze
Duża słona powierzchnia wodna, która pokrywa dużą część Ziemi.
moći
/ˈmɔtɕi/
móc
Być w stanie lub mieć możliwość, żeby coś zrobić.
može
/ˈmɔʒe/
Treće lice jednine prezenta glagola moći; ima mogućnost.
na
/na/
Prijedlog koji označava mjesto na površini nečega ili usmjerenost.
ne
/ne/
nie
Cząstka, za pomocą której zaprzecza się czynność, stan lub wyraża odmowę.
nema
/ˈnema/
nie ma
Bezosobowa forma wyrażająca brak lub nieobecność czegoś.
nije
/ˈnije/
Odrični oblik trećeg lica jednine prezenta glagola biti.
ništa
/ˈniʃta/
Odrična zamjenica koja označava odsustvo bilo koje stvari.
njega
/ˈɲeɡa/
Naglašeni oblik akuzativa i genitiva zamjenice on; njega.
njegov
/ˈɲeɡɔʋ/
Prisvojna zamjenica koja izražava pripadanje muškom licu.
novi
/ˈnɔʋi/
Koji je nedavno nastao, nabavljen ili se prvi put pojavljuje.
od
/ɔd/
Prijedlog koji označava porijeklo, polazište ili pripadnost.
on
/ɔn/
Lična zamjenica trećeg lica jednine muškog roda.
ona
/ˈɔna/
Lična zamjenica trećeg lica jednine ženskog roda.
onda
/ˈɔnda/
Prilog koji označava vrijeme nakon nečega ili u prošlosti; tada, zatim.
otac
/ˈɔtats/
Muški roditelj u odnosu na svoje dijete.
ovaj
/ˈɔʋaj/
Pokazna zamjenica koja upućuje na nešto blisko govorniku.
ovako
/ˈɔʋakɔ/
Prilog koji označava način na koji se nešto radi; na ovaj način.
ovdje
/ˈɔʋdje/
Prilog za mjesto koji označava blizinu govornika; na ovom mjestu.
ovo
/ˈɔʋɔ/
Pokazna zamjenica srednjeg roda za nešto blisko govorniku.
pa
/pa/
Veznik koji izražava posljedicu ili nadovezivanje; onda, zatim.
po
/pɔ/
Prijedlog koji označava način, kretanje ili raspored.
posao
/ˈpɔsaɔ/
Djelatnost koju čovjek obavlja radi zarade; zaposlenje ili zadatak.
prijatelj
/ˈprijatel̠/
Osoba s kojom nas veže prisan i iskren odnos naklonosti.
prvi
/ˈpr̩ʋi/
Koji dolazi na početku niza, prije svih ostalih.
raditi
/ˈraditi/
Obavljati neki posao ili djelatnost; činiti nešto.
reći
/ˈretɕi/
Izgovoriti, saopćiti nešto riječima.
riječ
/ˈrijetʃ/
Osnovna jedinica jezika koja ima značenje; ono što se izgovori.
ruka
/ˈruka/
Dio tijela od ramena do vrhova prstiju kojim čovjek hvata i radi.
sa
/sa/
Prijedlog koji označava društvo, sredstvo ili polazište; s.
sada
/ˈsada/
Prilog koji označava sadašnji trenutak; u ovom trenutku.
sam
/sam/
Prvo lice jednine prezenta glagola biti; jesam.
samo
/ˈsamɔ/
Prilog koji izražava ograničenje; ni više ni manje nego to.
sav
/saʋ/
Zamjenica koja obuhvata cjelinu ili ukupnost nečega.
se
/se/
się
Zaimek zwrotny odnoszący się do podmiotu czynności.
si
/si/
Drugo lice jednine prezenta glagola biti; jesi.
su
/su/
są
Trzecia osoba liczby mnogiej czasu teraźniejszego czasownika być; są.
svaki
/ˈsʋaki/
Zamjenica koja pojedinačno obuhvata sve članove neke skupine.
sve
/sʋe/
Neodređena zamjenica koja obuhvata cjelinu ili sve stvari.
taj
/taj/
Pokazna zamjenica za nešto što je blizu sagovornika ili već spomenuto.
tako
/ˈtakɔ/
Prilog koji označava način ili stepen; na taj način, u tolikoj mjeri.
te
/te/
Sastavni veznik kojim se povezuju rečenice; i, pa.
ti
/ti/
Lična zamjenica drugog lica jednine kojom se oslovljava sagovornik.
treba
/ˈtreba/
Biti potrebno; valjati da se nešto uradi.
u
/u/
w, do
Przyimek oznaczający miejsce wewnątrz czegoś lub ruch do wnętrza.
velik
/ˈʋelik/
Koji ima znatne dimenzije, obim ili važnost; koji nije mali.
već
/ʋetɕ/
Prilog koji označava da se nešto dogodilo ranije nego što se očekivalo.
vidjeti
/ˈʋidjeti/
Opažati okom; primijetiti nešto očima.
voda
/ˈʋɔda/
Bezbojna tekućina bez mirisa i okusa, neophodna za život.
vrijeme
/ˈʋrijeme/
Trajanje pojava mjereno satima, danima i godinama.
vrlo
/ˈʋr̩lɔ/
Prilog kojim se pojačava značenje pridjeva ili priloga; veoma.
za
/za/
Prijedlog koji označava svrhu, namjenu ili cilj.
zašto
/ˈzaʃtɔ/
Upitni prilog kojim se traži razlog ili uzrok nečega.
znati
/ˈznati/
Imati saznanje ili vještinu o nečemu.
čovjek
/ˈtʃɔʋjek/
Ljudsko biće; odrasla muška osoba.
što
/ʃto/
co
zaimek pytający i względny odnoszący się do rzeczy nieożywionych; jaka rzecz
život
/ˈʒiʋɔt/
Postojanje živih bića; tok nečijeg postojanja od rođenja do smrti.