Carregando...
100 palavras encontradas
a
/a/
Suprotni veznik koji povezuje dijelove rečenice uz blagu suprotnost.
ako
/ˈakɔ/
Pogodbeni veznik kojim se izražava uvjet.
ali
/ˈali/
Suprotni veznik kojim se izražava suprotnost prethodnome.
bi
/bi/
iria
bio
/ˈbiɔ/
Muški rod radnog glagolskog pridjeva glagola biti.
biti
/ˈbiti/
Postojati; nalaziti se u nekom stanju ili na nekom mjestu.
da
/da/
Veznik koji uvodi zavisnu rečenicu ili izražava namjeru.
dan
/dan/
dia
dati
/ˈdati/
Predati nekome nešto u posjed; pružiti.
dijete
/ˈdijete/
criança
do
/dɔ/
Prijedlog koji označava granicu, cilj ili blizinu u prostoru i vremenu.
dobar
/ˈdɔbar/
Koji ima pozitivne osobine, kvalitet ili vrijednost.
dobro
/ˈdɔbrɔ/
bem
doći
/ˈdɔtɕi/
Stići na neko mjesto krećući se prema govorniku.
drugi
/ˈdruɡi/
Koji dolazi po redu iza prvoga; koji nije isti, različit.
ga
/ɡa/
Enklitički oblik akuzativa i genitiva zamjenice on/ono; njega.
gdje
/ɡdje/
Upitni i odnosni prilog za mjesto; na kojem mjestu.
godina
/ˈɡɔdina/
Vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci.
grad
/ɡrad/
cidade
htjeti
/ˈxtjeti/
Imati želju ili volju za nečim; željeti.
hvala
/ˈxʋala/
Riječca kojom se izražava zahvalnost.
i
/i/
Veznik kojim se povezuju riječi, izrazi ili rečenice iste vrijednosti.
ili
/ˈili/
ou
imati
/ˈimati/
Posjedovati nešto; raspolagati nečim.
ići
/ˈitɕi/
Kretati se pješice s jednog mjesta na drugo.
ja
/ja/
Lična zamjenica prvog lica jednine kojom govornik označava sebe.
je
/je/
Treće lice jednine prezenta glagola biti; nalazi se, jeste.
jedan
/ˈjedan/
Osnovni broj koji označava količinu od jedne jedinice.
kad
/kad/
quando
kada
/ˈkada/
Prilog za vrijeme; u koje vrijeme, u kojem trenutku.
kako
/ˈkakɔ/
Upitni i odnosni prilog koji označava način.
kao
/ˈkao/
como
ko
/kɔ/
Upitna i odnosna zamjenica za osobe; koja osoba.
koji
/ˈkɔji/
que
kroz
/krɔz/
através de
kuća
/ˈkutɕa/
Građevina u kojoj ljudi žive; dom.
li
/li/
Upitna riječca kojom se uvodi ili pojačava pitanje.
lijep
/lijep/
Koji ima ugodan izgled ili izaziva estetsko zadovoljstvo.
majka
/ˈmajka/
Ženski roditelj u odnosu na svoje dijete.
malo
/ˈmalɔ/
pouco
me
/me/
Enklitički oblik akuzativa i genitiva zamjenice ja; mene.
mi
/mi/
nós
mnogo
/ˈmnɔɡɔ/
Prilog koji označava veliku količinu ili visok stepen.
more
/ˈmɔre/
mar
moći
/ˈmɔtɕi/
Biti u stanju ili imati mogućnost da se nešto uradi.
može
/ˈmɔʒe/
Treće lice jednine prezenta glagola moći; ima mogućnost.
na
/na/
Prijedlog koji označava mjesto na površini nečega ili usmjerenost.
ne
/ne/
Riječca kojom se poriče radnja, stanje ili izražava odbijanje.
nema
/ˈnema/
Bezlični oblik kojim se izražava nepostojanje ili odsustvo nečega.
nije
/ˈnije/
Odrični oblik trećeg lica jednine prezenta glagola biti.
a
/a/
Suprotni veznik koji povezuje dijelove rečenice uz blagu suprotnost.
ako
/ˈakɔ/
Pogodbeni veznik kojim se izražava uvjet.
ali
/ˈali/
Suprotni veznik kojim se izražava suprotnost prethodnome.
bi
/bi/
iria
Partícula auxiliar para formar o condicional (modo condicional).
bio
/ˈbiɔ/
Muški rod radnog glagolskog pridjeva glagola biti.
biti
/ˈbiti/
Postojati; nalaziti se u nekom stanju ili na nekom mjestu.
da
/da/
Veznik koji uvodi zavisnu rečenicu ili izražava namjeru.
dan
/dan/
dia
Período de vinte e quatro horas; parte do dia em que há luz.
dati
/ˈdati/
Predati nekome nešto u posjed; pružiti.
dijete
/ˈdijete/
criança
Ser humano no início da vida; filho ou filha de alguém.
do
/dɔ/
Prijedlog koji označava granicu, cilj ili blizinu u prostoru i vremenu.
dobar
/ˈdɔbar/
Koji ima pozitivne osobine, kvalitet ili vrijednost.
dobro
/ˈdɔbrɔ/
bem
Advérbio que indica que algo está de maneira satisfatória ou em ordem.
doći
/ˈdɔtɕi/
Stići na neko mjesto krećući se prema govorniku.
drugi
/ˈdruɡi/
Koji dolazi po redu iza prvoga; koji nije isti, različit.
ga
/ɡa/
Enklitički oblik akuzativa i genitiva zamjenice on/ono; njega.
gdje
/ɡdje/
Upitni i odnosni prilog za mjesto; na kojem mjestu.
godina
/ˈɡɔdina/
Vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci.
grad
/ɡrad/
cidade
Grande localidade povoada, com infraestrutura desenvolvida e muitos habitantes.
htjeti
/ˈxtjeti/
Imati želju ili volju za nečim; željeti.
hvala
/ˈxʋala/
Riječca kojom se izražava zahvalnost.
i
/i/
Veznik kojim se povezuju riječi, izrazi ili rečenice iste vrijednosti.
ili
/ˈili/
ou
Conjunção disjuntiva que expressa a escolha entre possibilidades.
imati
/ˈimati/
Posjedovati nešto; raspolagati nečim.
ići
/ˈitɕi/
Kretati se pješice s jednog mjesta na drugo.
ja
/ja/
Lična zamjenica prvog lica jednine kojom govornik označava sebe.
je
/je/
Treće lice jednine prezenta glagola biti; nalazi se, jeste.
jedan
/ˈjedan/
Osnovni broj koji označava količinu od jedne jedinice.
kad
/kad/
quando
Advérbio interrogativo e relativo que indica tempo; em que tempo.
kada
/ˈkada/
Prilog za vrijeme; u koje vrijeme, u kojem trenutku.
kako
/ˈkakɔ/
Upitni i odnosni prilog koji označava način.
kao
/ˈkao/
como
Palavra comparativa que expressa semelhança ou comparação.
ko
/kɔ/
Upitna i odnosna zamjenica za osobe; koja osoba.
koji
/ˈkɔji/
que
Pronome relativo e interrogativo pelo qual se destaca ou se determina mais de perto alguém ou algo.
kroz
/krɔz/
através de
Preposição que indica a passagem por um espaço ou período de tempo.
kuća
/ˈkutɕa/
Građevina u kojoj ljudi žive; dom.
li
/li/
Upitna riječca kojom se uvodi ili pojačava pitanje.
lijep
/lijep/
Koji ima ugodan izgled ili izaziva estetsko zadovoljstvo.
majka
/ˈmajka/
Ženski roditelj u odnosu na svoje dijete.
malo
/ˈmalɔ/
pouco
Advérbio que indica pequena quantidade, grau ou curta duração.
me
/me/
Enklitički oblik akuzativa i genitiva zamjenice ja; mene.
mi
/mi/
nós
Pronome pessoal da primeira pessoa do plural, usado para designar o falante e outras pessoas.
mnogo
/ˈmnɔɡɔ/
Prilog koji označava veliku količinu ili visok stepen.
more
/ˈmɔre/
mar
Grande superfície de água salgada que cobre grande parte da Terra.
moći
/ˈmɔtɕi/
Biti u stanju ili imati mogućnost da se nešto uradi.
može
/ˈmɔʒe/
Treće lice jednine prezenta glagola moći; ima mogućnost.
na
/na/
Prijedlog koji označava mjesto na površini nečega ili usmjerenost.
ne
/ne/
Riječca kojom se poriče radnja, stanje ili izražava odbijanje.
nema
/ˈnema/
Bezlični oblik kojim se izražava nepostojanje ili odsustvo nečega.
nije
/ˈnije/
Odrični oblik trećeg lica jednine prezenta glagola biti.