Завантаження...
100 слів знайдено
a
/a/
Suprotni veznik koji povezuje dijelove rečenice uz blagu suprotnost.
ako
/ˈakɔ/
якщо
ali
/ˈali/
Suprotni veznik kojim se izražava suprotnost prethodnome.
bi
/bi/
Pomoćna riječca za tvorbu kondicionala (pogodbenog načina).
bio
/ˈbiɔ/
Muški rod radnog glagolskog pridjeva glagola biti.
biti
/ˈbiti/
бути
da
/da/
Veznik koji uvodi zavisnu rečenicu ili izražava namjeru.
dan
/dan/
Vremensko razdoblje od dvadeset četiri sata; dio dana kad je svjetlo.
dati
/ˈdati/
дати
dijete
/ˈdijete/
Ljudsko biće u ranom periodu života; nečiji sin ili kći.
do
/dɔ/
Prijedlog koji označava granicu, cilj ili blizinu u prostoru i vremenu.
dobar
/ˈdɔbar/
Koji ima pozitivne osobine, kvalitet ili vrijednost.
dobro
/ˈdɔbrɔ/
Prilog koji označava da je nešto na zadovoljavajući način ili u redu.
doći
/ˈdɔtɕi/
Stići na neko mjesto krećući se prema govorniku.
drugi
/ˈdruɡi/
Koji dolazi po redu iza prvoga; koji nije isti, različit.
ga
/ɡa/
Enklitički oblik akuzativa i genitiva zamjenice on/ono; njega.
gdje
/ɡdje/
Upitni i odnosni prilog za mjesto; na kojem mjestu.
godina
/ˈɡɔdina/
рік
grad
/ɡrad/
Veliko naseljeno mjesto s razvijenom infrastrukturom i mnogo stanovnika.
htjeti
/ˈxtjeti/
Imati želju ili volju za nečim; željeti.
hvala
/ˈxʋala/
Riječca kojom se izražava zahvalnost.
i
/i/
Veznik kojim se povezuju riječi, izrazi ili rečenice iste vrijednosti.
ili
/ˈili/
Rastavni veznik kojim se izražava izbor između mogućnosti.
imati
/ˈimati/
Posjedovati nešto; raspolagati nečim.
ići
/ˈitɕi/
Kretati se pješice s jednog mjesta na drugo.
ja
/ja/
я
je
/je/
Treće lice jednine prezenta glagola biti; nalazi se, jeste.
jedan
/ˈjedan/
Osnovni broj koji označava količinu od jedne jedinice.
kad
/kad/
Upitni i odnosni prilog koji označava vrijeme; u koje vrijeme.
kada
/ˈkada/
Prilog za vrijeme; u koje vrijeme, u kojem trenutku.
kako
/ˈkakɔ/
як
kao
/ˈkao/
Poredbena riječca kojom se izražava sličnost ili usporedba.
ko
/kɔ/
хто
koji
/ˈkɔji/
який
kroz
/krɔz/
Prijedlog koji označava prolaz nekog prostora ili vremenskog razdoblja.
kuća
/ˈkutɕa/
Građevina u kojoj ljudi žive; dom.
li
/li/
чи
lijep
/lijep/
гарний
majka
/ˈmajka/
мати
malo
/ˈmalɔ/
трохи
me
/me/
мене
mi
/mi/
ми
mnogo
/ˈmnɔɡɔ/
Prilog koji označava veliku količinu ili visok stepen.
more
/ˈmɔre/
Velika slana vodena površina koja pokriva veliki dio Zemlje.
moći
/ˈmɔtɕi/
Biti u stanju ili imati mogućnost da se nešto uradi.
može
/ˈmɔʒe/
може
na
/na/
на
ne
/ne/
Riječca kojom se poriče radnja, stanje ili izražava odbijanje.
nema
/ˈnema/
Bezlični oblik kojim se izražava nepostojanje ili odsustvo nečega.
nije
/ˈnije/
не є
a
/a/
Suprotni veznik koji povezuje dijelove rečenice uz blagu suprotnost.
ako
/ˈakɔ/
якщо
Підрядний сполучник, що виражає умову.
ali
/ˈali/
Suprotni veznik kojim se izražava suprotnost prethodnome.
bi
/bi/
Pomoćna riječca za tvorbu kondicionala (pogodbenog načina).
bio
/ˈbiɔ/
Muški rod radnog glagolskog pridjeva glagola biti.
biti
/ˈbiti/
бути
Існувати; перебувати в певному стані або в певному місці.
da
/da/
Veznik koji uvodi zavisnu rečenicu ili izražava namjeru.
dan
/dan/
Vremensko razdoblje od dvadeset četiri sata; dio dana kad je svjetlo.
dati
/ˈdati/
дати
Передати комусь щось у володіння; подати.
dijete
/ˈdijete/
Ljudsko biće u ranom periodu života; nečiji sin ili kći.
do
/dɔ/
Prijedlog koji označava granicu, cilj ili blizinu u prostoru i vremenu.
dobar
/ˈdɔbar/
Koji ima pozitivne osobine, kvalitet ili vrijednost.
dobro
/ˈdɔbrɔ/
Prilog koji označava da je nešto na zadovoljavajući način ili u redu.
doći
/ˈdɔtɕi/
Stići na neko mjesto krećući se prema govorniku.
drugi
/ˈdruɡi/
Koji dolazi po redu iza prvoga; koji nije isti, različit.
ga
/ɡa/
Enklitički oblik akuzativa i genitiva zamjenice on/ono; njega.
gdje
/ɡdje/
Upitni i odnosni prilog za mjesto; na kojem mjestu.
godina
/ˈɡɔdina/
рік
Період тривалістю дванадцять місяців.
grad
/ɡrad/
Veliko naseljeno mjesto s razvijenom infrastrukturom i mnogo stanovnika.
htjeti
/ˈxtjeti/
Imati želju ili volju za nečim; željeti.
hvala
/ˈxʋala/
Riječca kojom se izražava zahvalnost.
i
/i/
Veznik kojim se povezuju riječi, izrazi ili rečenice iste vrijednosti.
ili
/ˈili/
Rastavni veznik kojim se izražava izbor između mogućnosti.
imati
/ˈimati/
Posjedovati nešto; raspolagati nečim.
ići
/ˈitɕi/
Kretati se pješice s jednog mjesta na drugo.
ja
/ja/
я
Особовий займенник першої особи однини, яким мовець позначає себе.
je
/je/
Treće lice jednine prezenta glagola biti; nalazi se, jeste.
jedan
/ˈjedan/
Osnovni broj koji označava količinu od jedne jedinice.
kad
/kad/
Upitni i odnosni prilog koji označava vrijeme; u koje vrijeme.
kada
/ˈkada/
Prilog za vrijeme; u koje vrijeme, u kojem trenutku.
kako
/ˈkakɔ/
як
Питальне й відносне прислівник, що означає спосіб.
kao
/ˈkao/
Poredbena riječca kojom se izražava sličnost ili usporedba.
ko
/kɔ/
хто
Питальна й відносна займенникова форма для осіб; яка особа.
koji
/ˈkɔji/
який
Відносний і питальний займенник, яким виділяють або уточнюють когось або щось.
kroz
/krɔz/
Prijedlog koji označava prolaz nekog prostora ili vremenskog razdoblja.
kuća
/ˈkutɕa/
Građevina u kojoj ljudi žive; dom.
li
/li/
чи
Питальна частка, якою вводять або підсилюють запитання.
lijep
/lijep/
гарний
Який має приємний вигляд або викликає естетичне задоволення.
majka
/ˈmajka/
мати
Жіночий батько щодо своєї дитини.
malo
/ˈmalɔ/
трохи
Прислівник, що означає невелику кількість, ступінь або коротку тривалість.
me
/me/
мене
Енклітична форма знахідного й родового відмінків займенника я; mene.
mi
/mi/
ми
Особовий займенник першої особи множини, яким позначають мовця та інших.
mnogo
/ˈmnɔɡɔ/
Prilog koji označava veliku količinu ili visok stepen.
more
/ˈmɔre/
Velika slana vodena površina koja pokriva veliki dio Zemlje.
moći
/ˈmɔtɕi/
Biti u stanju ili imati mogućnost da se nešto uradi.
može
/ˈmɔʒe/
може
Третя особа однини теперішнього часу дієслова moći; має можливість.
na
/na/
на
Прийменник, що означає місце на поверхні чогось або спрямованість.
ne
/ne/
Riječca kojom se poriče radnja, stanje ili izražava odbijanje.
nema
/ˈnema/
Bezlični oblik kojim se izražava nepostojanje ili odsustvo nečega.
nije
/ˈnije/
не є
Заперечна форма третьої особи однини теперішнього часу дієслова бути.