Перегляд словника Хорватська

ali

áli

але

Сурядний сполучник, що вводить обмеження, контраст або виправлення.

bi

bí

Kondicionalski oblik pomoćnog glagola 'biti'; koristi se u kondicionalu.

bio

'bio

Glagolski pridjev radni od 'biti'; koristi se u složenim prošlim vremenima.

biti

'biti

Temeljni kopulativni i pomoćni glagol koji izriče postojanje, stanje ili identitet.

brat

brát

Muški član obitelji s istim roditeljima.

brzo

'brzo

Velikom brzinom; bez odlaganja.

da

dá

Veznik koji uvodi zavisnu izričnu ili namjernu rečenicu.

dan

dán

Vremenska jedinica od 24 sata; periode svjetla između izlaska i zalaska sunca.

dijete

dijéte

Mlada osoba koja nije dostigla punoljetnost; dječak ili djevojčica.

do

dó

Prijedlog koji izriče granicu u prostoru ili vremenu.

dobar

dóbar

Koji posjeduje pozitivna svojstva; kvalitetan, moralno ispravan.

doći

dóći

Stići na neko mjesto; prispjeti.

godina

'go-di-na

Vremenski period od 12 mjeseci; jedno obilaženje Zemlje oko Sunca.

grad

'grad

Veće urbano naselje s razvijenom infrastrukturom.

hrana

hrána

Tvari namijenjene konzumiranju živih bića; jelo, prehrana.

htjeti

htjéti

Imati volju ili namjeru za nešto; željeti.

i

í

і

Сполучник, що поєднує слова, словосполучення або речення одного типу чи одного рівня.

ili

íli

або

Розділовий сполучник, що пропонує вибір або альтернативу.

ima

íma

Treće lice jednine od 'imati'; izriče posjedovanje ili postojanje.

iz

iz

Prijedlog koji izriče podrijetlo, izvor ili smjer kretanja iznutra prema vani.

ići

íći

Kretati se prema nekom mjestu; odlaziti.

ja

já

я

Особовий займенник першої особи однини; особа, що говорить.

jako

jáko

U velikoj mjeri; intenzivno, snažno.

je

jé

Enklitički oblik glagola 'biti' u trećem licu jednine; izriče postojanje ili stanje.

jezik

'jezik

Sustav znakova i zvukova koji koristi određena zajednica za sporazumijevanje.

jutro

jú-tro

Dio dana od izlaska sunca do podne.

kad

kád

Upitna ili vremenska priložna oznaka trenutka ili trajanja.

kako

káko

Upitna ili odnosna priložna oznaka načina.

kao

káo

Veznik koji uvodi usporedbu ili načinsku odredbu.

knjiga

knjíga

Uvezano ili broširano pisano djelo; objavljen ili rukopisni tekst.

koji

'koji

Odnosna ili upitna zamjenica za imenice muškog roda jednine.

kuća

kúća

Zgrada namijenjena stanovanju; dom, domicil.

lijep

'lijep

гарний

Який справляє естетично приємне враження; привабливий, гармонійний.

lijepo

lijépo

Na ugodan, privlačan ili estetski zadovoljavajući način.

ljubav

ljú-bav

Duboki osjećaj naklonosti i privrženosti prema osobi ili nečemu.

majka

'majka

Žena koja je rodila dijete; roditeljica.

mali

máli

малий

Який має скромні розміри або кількість; протилежний великому.

mi

mí

Osobna zamjenica za prvo lice množine; mi i naša skupina.

more

mó-re

Velika masa slane vode; dio oceana uz obalu.

može

móže

Treće lice jednine od 'moći'; izriče mogućnost ili sposobnost.

na

ná

Prijedlog koji izriče položaj na površini, smjer ili namjenu.

ne

né

Riječca negacije koja poriče glagolsku radnju ili tvrdnju.

nema

néma

Negativni oblik glagola 'imati' za treće lice jednine; označava nepostojanje.

netko

nétko

Neodređena zamjenica za osobu koja nije specificirana.

nešto

néšto

Neodređena zamjenica za neku stvar ili pojavu bez preciziranja.

nikad

níkad

Ni u jednom trenutku; izriče potpuno negiranje kroz vrijeme.

nov

nóv

Koji je nedavno nastao ili kupljen; koji nije star.

noć

nóć

Tamni dio dana od zalaska do izlaska sunca.

od

ód

від, з

Прийменник, що виражає походження, відокремлення, матеріал або причину.

on

ón

він

Особовий займенник третьої особи однини чоловічого роду.

ona

óna

Osobna zamjenica za treće lice jednine ženskog roda.

onda

ónda

Prilog koji označava određeni trenutak u prošlosti ili logičnu posljedicu.

otac

ótac

Muškarac koji je rodio dijete; muški roditelj.

ovo

óvo

Pokazna zamjenica za srednji rod koja upućuje na nešto blisko.

po

pó

Prijedlog koji izriče kretanje po površini, sredstvo, razlog ili način.

posao

pósao

Djelatnost kojom se zarađuje; zanimanje ili konkretan zadatak.

prijatelj

prijátelj

Osoba s kojom postoji uzajamno povjerenje, naklonost i solidarnost.

prijateljestvo

prijáteljestvo

Odnos međusobnog povjerenja, naklonosti i podrške između dvaju ili više ljudi.

prije

príje

Prilog koji označava raniji trenutak ili redoslijed.

pričati

príčati

Govoriti, razgovarati ili prepričavati nešto nekome.

put

pút

Trasa ili staza za kretanje; putovanje.

putovati

putóvati

Kretati se s jednog mjesta na drugo, obično na veće udaljenosti.

reći

réći

Izraziti riječima; priopćiti usmeno ili pismeno.

s

s

Prijedlog koji izriče zajedništvo, sredstvo ili pratnju.

sada

sá-da

Prilog koji označava trenutno, sadašnje vrijeme.

sam

sám

є (я)

Енклітична форма дієслова «бути» для першої особи однини.

samo

sámo

Prilog koji ograničava iskazivanje; jedino, isključivo.

se

se

Povratna zamjenica koja se koristi uz povratne glagole ili u bezličnim konstrukcijama.

smo

smó

Enklitički oblik glagola 'biti' za prvo lice množine.

srce

'sr-ce

Mišićni organ koji pumpa krv kroz tijelo; preneseno središte osjećaja.

star

stár

старий

Який існує давно; який є досвідченим або застарілим.

ste

sté

є

Енклітична форма дієслова «бути» для другої особи множини або ввічливої форми.

su

sú

Enklitički oblik glagola 'biti' za treće lice množine; izriče postojanje.

sunce

súnce

Zvijezda u centru Sunčevog sustava koja emitira toplinu i svjetlost.

svaki

sváki

Neodređena zamjenica koja označava svaki pojedinačni element bez iznimke.

sve

své

усе

Займенник, що позначає сукупність, ціле; кожну річ без винятку.

svi

sví

Zamjenica koja označava ukupnost osoba; svi zajedno.

taj

táj

Pokazna zamjenica za imenice muškog roda koja upućuje na nešto blisko ili upravo navedeno.

te

te

Kratki oblik akuzativa osobne zamjenice 'ti'.

tu

tú

Prilog mjesta koji upućuje na blisko mjesto.

u

ú

Prijedlog koji izriče mjesto unutar nečega ili vremenski okvir.

ulica

úlica

Prostor između zgrada namijenjen kretanju pješaka i vozila.

uvijek

úvijek

U svakom trenutku, bez iznimke; neprestano.

učiti

účiti

Stjecati znanje ili vještine kroz proučavanje ili iskustvo.

važno

vážno

Koji ima veliko značenje ili vrijednost; bitan, neophodan.

veliki

véliki

великий

Який має значні розміри, кількість або важливість.

već

véć

Prilog koji označava da se nešto dogodilo ranije nego se očekivalo.

večer

véčer

Dio dana od zalaska sunca do ponoći.

vidjeti

vídjeti

Percipirati osjetilom vida; opaziti ili primijetiti.

više

víše

Komparativ od 'mnogo'; u većoj mjeri ili u većoj količini.

voda

vóda

Bezbojni, bezmirisni tekući spoj H₂O; osnova života.

za

zá

Prijedlog koji izriče namjenu, cilj, vremenski odnos ili korist.

zato

záto

Iz tog razloga; stoga, slijedom čega.

zemlja

'zemlja

Politički osamostaljeno područje s vlastitim suverenitetom; domovina.

znati

zná-ti

Imati znanje ili informacije o nečemu; biti svjestan činjenice.

će

će

Futurski pomoćni glagol za treće lice jednine; označava buduću radnju.

čovjek

čóvjek

Pripadnik vrste Homo sapiens; individua, osoba.

škola

škóla

Obrazovna ustanova u kojoj djeca i mladi stječu znanje.

što

štó

Upitna ili odnosna zamjenica koja se odnosi na stvari ili radnje.

život

žívot

Postojanje živog organizma; ukupnost iskustava i doživljaja čovjeka.