Laden...
100 woorden gevonden
a
/a/
maar
ako
/ˈakɔ/
Pogodbeni veznik kojim se izražava uvjet.
ali
/ˈali/
Suprotni veznik kojim se izražava suprotnost prethodnome.
bi
/bi/
Pomoćna riječca za tvorbu kondicionala (pogodbenog načina).
bio
/ˈbiɔ/
geweest
biti
/ˈbiti/
zijn
da
/da/
Veznik koji uvodi zavisnu rečenicu ili izražava namjeru.
dan
/dan/
dag
dati
/ˈdati/
Predati nekome nešto u posjed; pružiti.
dijete
/ˈdijete/
Ljudsko biće u ranom periodu života; nečiji sin ili kći.
do
/dɔ/
Prijedlog koji označava granicu, cilj ili blizinu u prostoru i vremenu.
dobar
/ˈdɔbar/
Koji ima pozitivne osobine, kvalitet ili vrijednost.
dobro
/ˈdɔbrɔ/
Prilog koji označava da je nešto na zadovoljavajući način ili u redu.
doći
/ˈdɔtɕi/
Stići na neko mjesto krećući se prema govorniku.
drugi
/ˈdruɡi/
Koji dolazi po redu iza prvoga; koji nije isti, različit.
ga
/ɡa/
hem
gdje
/ɡdje/
Upitni i odnosni prilog za mjesto; na kojem mjestu.
godina
/ˈɡɔdina/
Vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci.
grad
/ɡrad/
Veliko naseljeno mjesto s razvijenom infrastrukturom i mnogo stanovnika.
htjeti
/ˈxtjeti/
Imati želju ili volju za nečim; željeti.
hvala
/ˈxʋala/
dank
i
/i/
en
ili
/ˈili/
Rastavni veznik kojim se izražava izbor između mogućnosti.
imati
/ˈimati/
Posjedovati nešto; raspolagati nečim.
ići
/ˈitɕi/
Kretati se pješice s jednog mjesta na drugo.
ja
/ja/
Lična zamjenica prvog lica jednine kojom govornik označava sebe.
je
/je/
is
jedan
/ˈjedan/
Osnovni broj koji označava količinu od jedne jedinice.
kad
/kad/
wanneer
kada
/ˈkada/
Prilog za vrijeme; u koje vrijeme, u kojem trenutku.
kako
/ˈkakɔ/
Upitni i odnosni prilog koji označava način.
kao
/ˈkao/
Poredbena riječca kojom se izražava sličnost ili usporedba.
ko
/kɔ/
Upitna i odnosna zamjenica za osobe; koja osoba.
koji
/ˈkɔji/
Odnosna i upitna zamjenica kojom se izdvaja ili pobliže određuje neko ili nešto.
kroz
/krɔz/
Prijedlog koji označava prolaz nekog prostora ili vremenskog razdoblja.
kuća
/ˈkutɕa/
Građevina u kojoj ljudi žive; dom.
li
/li/
of
lijep
/lijep/
Koji ima ugodan izgled ili izaziva estetsko zadovoljstvo.
majka
/ˈmajka/
moeder
malo
/ˈmalɔ/
Prilog koji označava malu količinu, stepen ili kratko trajanje.
me
/me/
mij
mi
/mi/
Lična zamjenica prvog lica množine kojom se označava govornik i drugi.
mnogo
/ˈmnɔɡɔ/
veel
more
/ˈmɔre/
zee
moći
/ˈmɔtɕi/
Biti u stanju ili imati mogućnost da se nešto uradi.
može
/ˈmɔʒe/
kan
na
/na/
op; naar
ne
/ne/
Riječca kojom se poriče radnja, stanje ili izražava odbijanje.
nema
/ˈnema/
Bezlični oblik kojim se izražava nepostojanje ili odsustvo nečega.
nije
/ˈnije/
Odrični oblik trećeg lica jednine prezenta glagola biti.
a
/a/
maar
Tegenspelend voegwoord dat zinsdelen met een lichte tegenstelling verbindt.
ako
/ˈakɔ/
Pogodbeni veznik kojim se izražava uvjet.
ali
/ˈali/
Suprotni veznik kojim se izražava suprotnost prethodnome.
bi
/bi/
Pomoćna riječca za tvorbu kondicionala (pogodbenog načina).
bio
/ˈbiɔ/
geweest
Mannelijke vorm van het voltooid deelwoord van het werkwoord zijn.
biti
/ˈbiti/
zijn
Bestaan; zich in een bepaalde toestand of op een bepaalde plaats bevinden.
da
/da/
Veznik koji uvodi zavisnu rečenicu ili izražava namjeru.
dan
/dan/
dag
Tijdsperiode van vierentwintig uur; deel van de dag wanneer het licht is.
dati
/ˈdati/
Predati nekome nešto u posjed; pružiti.
dijete
/ˈdijete/
Ljudsko biće u ranom periodu života; nečiji sin ili kći.
do
/dɔ/
Prijedlog koji označava granicu, cilj ili blizinu u prostoru i vremenu.
dobar
/ˈdɔbar/
Koji ima pozitivne osobine, kvalitet ili vrijednost.
dobro
/ˈdɔbrɔ/
Prilog koji označava da je nešto na zadovoljavajući način ili u redu.
doći
/ˈdɔtɕi/
Stići na neko mjesto krećući se prema govorniku.
drugi
/ˈdruɡi/
Koji dolazi po redu iza prvoga; koji nije isti, različit.
ga
/ɡa/
hem
Enklitische vorm van de accusatief en genitief van het voornaamwoord on/ono; hem.
gdje
/ɡdje/
Upitni i odnosni prilog za mjesto; na kojem mjestu.
godina
/ˈɡɔdina/
Vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci.
grad
/ɡrad/
Veliko naseljeno mjesto s razvijenom infrastrukturom i mnogo stanovnika.
htjeti
/ˈxtjeti/
Imati želju ili volju za nečim; željeti.
hvala
/ˈxʋala/
dank
Woordje waarmee dankbaarheid wordt uitgedrukt.
i
/i/
en
Voegwoord waarmee woorden, uitdrukkingen of zinnen van gelijke waarde met elkaar worden verbonden.
ili
/ˈili/
Rastavni veznik kojim se izražava izbor između mogućnosti.
imati
/ˈimati/
Posjedovati nešto; raspolagati nečim.
ići
/ˈitɕi/
Kretati se pješice s jednog mjesta na drugo.
ja
/ja/
Lična zamjenica prvog lica jednine kojom govornik označava sebe.
je
/je/
is
Derde persoon enkelvoud van de tegenwoordige tijd van het werkwoord zijn; bevindt zich, is.
jedan
/ˈjedan/
Osnovni broj koji označava količinu od jedne jedinice.
kad
/kad/
wanneer
Vragerig en betrekkelijk bijwoord dat tijd aangeeft; op welk tijdstip.
kada
/ˈkada/
Prilog za vrijeme; u koje vrijeme, u kojem trenutku.
kako
/ˈkakɔ/
Upitni i odnosni prilog koji označava način.
kao
/ˈkao/
Poredbena riječca kojom se izražava sličnost ili usporedba.
ko
/kɔ/
Upitna i odnosna zamjenica za osobe; koja osoba.
koji
/ˈkɔji/
Odnosna i upitna zamjenica kojom se izdvaja ili pobliže određuje neko ili nešto.
kroz
/krɔz/
Prijedlog koji označava prolaz nekog prostora ili vremenskog razdoblja.
kuća
/ˈkutɕa/
Građevina u kojoj ljudi žive; dom.
li
/li/
of
Vragend partikel waarmee een vraag wordt ingeleid of beklemtoond.
lijep
/lijep/
Koji ima ugodan izgled ili izaziva estetsko zadovoljstvo.
majka
/ˈmajka/
moeder
Vrouwelijke ouder in verhouding tot haar kind.
malo
/ˈmalɔ/
Prilog koji označava malu količinu, stepen ili kratko trajanje.
me
/me/
mij
Enklitische accusatief- en genitiefvorm van het voornaamwoord ik; mij.
mi
/mi/
Lična zamjenica prvog lica množine kojom se označava govornik i drugi.
mnogo
/ˈmnɔɡɔ/
veel
Een bijwoord dat een grote hoeveelheid of een hoge mate aanduidt.
more
/ˈmɔre/
zee
Grote zoute wateroppervlakte die een groot deel van de aarde bedekt.
moći
/ˈmɔtɕi/
Biti u stanju ili imati mogućnost da se nešto uradi.
može
/ˈmɔʒe/
kan
Derde persoon enkelvoud tegenwoordige tijd van kunnen; heeft de mogelijkheid.
na
/na/
op; naar
Voorzetsel dat een plaats op het oppervlak van iets of een richting aanduidt.
ne
/ne/
Riječca kojom se poriče radnja, stanje ili izražava odbijanje.
nema
/ˈnema/
Bezlični oblik kojim se izražava nepostojanje ili odsustvo nečega.
nije
/ˈnije/
Odrični oblik trećeg lica jednine prezenta glagola biti.