Ga naar inhoud
Samoaans

Samoaans woordenschat doorzoeken

100 woorden gevonden

'a

voegwoord
A1

/ʔaː/

als

Het woord dat een toestand aanduidt die moet bestaan voordat iets anders gebeurt; ‘als’, ‘indien’.

'ae

voegwoord
A1

/ʔae/

O le 'upu e fa'aali ai se eseesega po'o se fa'afeagai i le va o ni manatu se lua.

'afai

voegwoord
A1

/ʔaˈfai/

als

Het woord dat een toestand aangeeft waarvan iets anders afhangt; ‘als’.

'ona

voegwoord
A1

/ˈʔo.na/

omdat

Het woord dat de reden van iets aanduidt; omdat.

'ou

voornaamwoord
A1

/ʔou/

O le sui igoa e fa'aaoga e le tagata e tautala e faasino ia te ia lava; muamua i le fuaiupu.

'upu

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈʔu.pu/

O le vaega la'ititi o le gagana e iai lona uiga, e fausia ai fuaiupu.

partikel
A1

/ʔaː/

O le 'upu e fa'ailoa ai se gaioiga o le a fai i se taimi lata mai; 'o le a'.

a'oga

zelfstandig naamwoord
A1

/aˈʔo.ŋa/

school

De plaats waar kinderen en mensen leren lezen, schrijven en andere kennis.

a'u

voornaamwoord
A1

/ˈa.ʔu/

O le sui igoa e faasino i le tagata e tautala; e tu'u i le amataga po'o le mulimuli o le fuaiupu.

afea

bijwoord
A1

/aˈfe.a/

O le 'upu e fesili ai i se taimi o le a o'o mai i le lumana'i.

afiafi

zelfstandig naamwoord
A1

/afiˈa.fi/

O le vaega o le aso pe'ā lata i le goto o le lā se'ia o'o i le pō.

ai

partikel
A1

/ai/

O le 'upu e faasino atu i se mea po'o se māfua'aga ua uma ona ta'ua i totonu o le fuaiupu.

ai (o ai)

voornaamwoord
A1

/o ai/

O le 'upu e fesili ai e uiga i se tagata e le iloa; 'o ai'.

aiga

zelfstandig naamwoord
A1

/aˈi.ŋa/

O le fa'apotopotoga o tagata e fesootaʻi i le toto, faaipoipoga, po'o le tausiga.

aisea

bijwoord
A1

/aiˈse.a/

O le 'upu e fesili ai i le māfua'aga po'o le uiga o se mea.

alofa

zelfstandig naamwoord
A1

/aˈlo.fa/

O le lagona mafanafana ma le naunau lelei mo se isi tagata po'o se mea.

alu

werkwoord
A1

/ˈa.lu/

O le sasa'a o se tagata mai le mea o i ai i se isi mea.

anafea

bijwoord
A1

/anaˈfe.a/

O le 'upu e fesili ai i se taimi ua tuana'i; 'o le à le taimi ua mavae'.

aso

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈa.so/

O le vaega o le taimi e amata mai le vaveao se'ia o'o i le pō.

atua

zelfstandig naamwoord
A1

/aˈtu.a/

O le tagata paia sili e talitonu tagata na te faia ma pulea le lagi ma le lalolagi.

atunu'u

zelfstandig naamwoord
A1

/atuˈnu.ʔu/

O le teritori tele e pulea e se malo, e nonofo ai tagata e tasi le fa'asinomaga.

auā

voegwoord
A1

/auˈaː/

O le 'upu e ta'u mai ai le māfua'aga o se mea ua tupu.

e

partikel
A1

/e/

O le 'upu e fa'ailoa ai le taimi masani po'o le mea o lo'o faia e se tagata i totonu o se fuaiupu.

faapefea

bijwoord
A1

/faːpeˈfe.a/

O le 'upu e fesili ai i le auala e fai ai se mea po'o le tulaga o se mea.

fafo

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈfa.fo/

buitenkant

De buitenste kant van iets of van een huis; het tegenovergestelde van binnen.

fai

werkwoord
A1

/fai/

O le fa'atino po'o le gaosia o se mea.

fale

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈfa.le/

huis

Een bouwwerk waarin mensen wonen of dat voor werk wordt gebruikt.

fea

bijwoord
A1

/ˈfe.a/

O le 'upu e fesili ai i le nofoaga o se mea po'o se tagata.

fia

werkwoord
A1

/ˈfi.a/

O le 'upu e fa'ailoa ai le mana'o i se mea; e tu'u i luma o le veape.

fiafia

werkwoord
A1

/fiaˈfi.a/

O le lagona o le olioli po'o le fa'amalie i totonu o le loto.

fo'i

partikel
A1

/foˈʔi/

O le 'upu e fa'aali ai le toe faia o se mea po'o le fa'aopoopoina; 'e le gata i lea'.

gagana

zelfstandig naamwoord
A1

/ŋaˈŋa.na/

taal

De manier van woorden en klanken waarmee mensen met elkaar communiceren en hun gedachten uiten.

galuega

zelfstandig naamwoord
A1

/ŋaluˈe.ŋa/

O se gaioiga e fai e maua ai se tupe po'o se taunuuga; le fai o se mea.

i

voorzetsel
A1

/i/

O le 'upu e fa'ailoa ai le nofoaga, le taimi, po'o le mea e agai i ai se gaioiga.

i'a

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈi.ʔa/

O le meaola e ola i totonu o le vai ma aau i ai; e fai ma mea'ai.

ia

voornaamwoord
A1

/ˈi.a/

O le sui igoa e faasino i se isi tagata e le o le tagata e tautala pe o lē o lo'o talanoa i ai.

igoa

zelfstandig naamwoord
A1

/iˈŋo.a/

O le 'upu e ta'ua ai se tagata, mea, po'o se nofoaga e iloa ai.

iloa

werkwoord
A1

/iˈlo.a/

O le mālamalama pe maua se poto i se mea po'o se tagata.

inu

werkwoord
A1

/ˈi.nu/

O le fa'aaogaina o se vai po'o se isi mea sua e ui atu i le fa'a'i.

ioe

tussenwerpsel
A1

/iˈo.e/

O le 'upu e fa'ailoa ai le malie po'o le ioeina o se mea.

itiiti

bijvoeglijk naamwoord
A1

/itiˈi.ti/

O le tulaga e la'ititi pe to'aitiiti pe aofa'i e le tele.

laau

zelfstandig naamwoord
A1

/laˈa.u/

O le mea ola e tupu i le eleele, e iai ona lālā ma lau, e le savali.

lagi

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈla.ŋi/

hemel

De ruimte boven de aarde waarin sterren, wolken en de zon te zien zijn.

lalo

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈla.lo/

onderkant

Het onderste gedeelte of de laagste plek; tegenover boven.

latou

voornaamwoord
A1

/ˈla.tou/

O le sui igoa e faasino i tagata e to'atele e le o le au tautala pe o lō o lo'o talanoa i ai.

lava

partikel
A1

/ˈla.va/

zelf

Woord dat iets of een gedachte benadrukt; het heeft te maken met het genoeg zijn van iets.

le

article
A1

/le/

O le 'upu e fa'ailoa ai se mea patino po'o se tagata ua uma ona ta'ua pe iloa e le tautala; e tu'u i luma o nauna.

le'i

partikel
A1

/leˈʔi/

O le 'upu e fa'ailoa ai e le'i tupu se mea i se taimi ua tuana'i.

lea

determinator
A1

/ˈle.a/

O le 'upu e faasino i se mea e latalata pe ua uma ona ta'ua; 'lenei mea'.

leaga

bijvoeglijk naamwoord
A1

/leˈa.ŋa/

O le tulaga e le lelei, e afaina ai pe fa'atupu ai le fa'anoanoa.

leai

partikel
A1

/leˈai/

O le 'upu e fa'ailoa ai le tete'e po'o le le ioe; 'e leai se mea'.

lelei

bijvoeglijk naamwoord
A1

/leˈlei/

O le tulaga e agava'a, e le'o leaga, e mālie ai le loto.

lena

determinator
A1

/ˈle.na/

O le 'upu e faasino i se mea e latalata i lē o lo'o talanoa i ai; 'lenā mea'.

lua

telwoord
A1

/ˈlu.a/

twee

Het getal dat volgt op één; verwijst naar dingen die dubbel voorkomen.

luga

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈlu.ŋa/

O le itū pito i luga po'o le mea maualuga; e fa'afeagai ma lalo.

determinator
A1

/laː/

O le 'upu e faasino i se mea e mamao mai i le au tautala; 'lelā mea'.

partikel
A1

/leː/

niet

Het woord dat een handeling of toestand ontkent; geeft aan dat iets niet wordt gedaan.

ma

voegwoord
A1

/ma/

O le 'upu e so'oto ai ni mea po'o ni tagata se lua pe sili atu.

maile

zelfstandig naamwoord
A1

/maˈi.le/

O le manu fa'aaoga e tausia e tagata, e leo fale ma fesoasoani i le tuli manu.

mana'o

werkwoord
A1

/maˈna.ʔo/

willen

Het innerlijke gevoel dat naar iets of een bepaalde toestand verlangt.

matou

voornaamwoord
A1

/ˈma.tou/

O le sui igoa e faasino i le au tautala fa'atasi ma isi, ae le aofia ai lē o lo'o talanoa i ai.

mea

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈme.a/

O so'o se mea e le patino, po'o se tulaga, po'o se tino.

mea'ai

zelfstandig naamwoord
A1

/meaˈʔai/

O mea e 'a'ai e tagata e ola ai ma malosi ai le tino.

moe

werkwoord
A1

/ˈmo.e/

O le mālōlō ma tapunia mata a'o le vaeluaga po pe fa'apea.

nei

determinator
A1

/nei/

O le 'upu e faasino i se mea e latalata tele i le au tautala po'o le taimi nei.

nofo

werkwoord
A1

/ˈno.fo/

O le tū saga i lalo po'o le mau i se nofoaga.

nu'u

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈnu.ʔu/

O se nofoaga po'o se afioaga e nonofo ai tagata i le atunu'u.

o

partikel
A1

/o/

O le 'upu e amata ai fuaiupu fa'apitoa e fa'ailoa ai le mataupu autu po'o le fa'auigaina o se mea.

o ia

voornaamwoord
A1

/o ˈi.a/

O le fa'aupuga e faasino atu ma fa'amanino ai se tasi tagata e tolu.

oe

voornaamwoord
A1

/ˈo.e/

O le sui igoa e faasino i le tagata o lo'o talanoa i ai le tagata e tautala.

outou

voornaamwoord
A1

/ˈou.tou/

O le sui igoa e faasino i tagata e to'atele o lo'o talanoa i ai le tagata e tautala.

pe

partikel
A1

/pe/

O le 'upu e amata ai se fesili po'o se manatu e le mautinoa.

pe'ā

voegwoord
A1

/peˈʔaː/

O le 'upu e fa'ailoa ai se taimi e fa'atali ai se isi mea; 'a o'o ina.

po'o

voegwoord
A1

/poˈʔo/

O le 'upu e fa'aali ai se filifiliga i le va o mea se lua pe sili atu.

zelfstandig naamwoord
A1

/poː/

nacht

Het deel van de tijd nadat de zon is ondergegaan en de wereld donker is.

sami

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈsa.mi/

O le vai masima e sosolo i matāfaga ma o'o atu i le vasa.

sau

werkwoord
A1

/sau/

komen

Het naderen of komen van een persoon naar de plaats waar de spreker is.

se

article
A1

/se/

O le 'upu e tu'u i luma o se nauna e le patino, e faasino i so'o se mea e tasi e le'i ta'ua muamua.

taeao

zelfstandig naamwoord
A1

/taeˈa.o/

O le vaega o le aso e amata ai mai le oso a'e o le lā.

tagata

zelfstandig naamwoord
A1

/taˈŋa.ta/

mens

Een wezen dat verstand en spraak heeft, en geen dier is.

taimi

zelfstandig naamwoord
A1

/taˈi.mi/

O le vaega o le fa'agasologa e fua ai le tuana'i, le taimi nei, ma le lumana'i.

tama

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈta.ma/

O le tamaitiiti po'o le talavou o le itūpā tāne.

tamā

zelfstandig naamwoord
A1

/taˈmaː/

O le tāne na maua ai se tagata; le matua tāne.

tasi

telwoord
A1

/ˈta.si/

O le numera muamua; e tutusa ma le mea e tasi.

tatou

voornaamwoord
A1

/ˈta.tou/

O le sui igoa e faasino i le au tautala ma lē o lo'o talanoa i ai, fa'atasi ai ma isi.

teine

zelfstandig naamwoord
A1

/teˈi.ne/

O le tamaitiiti po'o le talavou o le itūpā fafine.

tele

bijvoeglijk naamwoord
A1

/ˈte.le/

O le tulaga e lāpo'a pe to'atele pe aofa'i e sili atu.

tele fua

bijwoord
A1

/ˈte.le ˈfu.a/

O le fa'aupuga e fa'aali ai le tulaga e sili ona lāpo'a pe mamafa; 'tele lava'.

tinā

zelfstandig naamwoord
A1

/tiˈnaː/

moeder

De vrouw die iemand heeft gebaard; de vrouwelijke ouder.

tolu

telwoord
A1

/ˈto.lu/

O le numera e sosoʻo ma le lua; e faasino i mea e faatolu.

totonu

zelfstandig naamwoord
A1

/toˈto.nu/

binnenkant

De kant aan de binnenkant van iets of van een plaats; tegenover buiten.

tupe

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈtu.pe/

geld

Geld dat gebruikt wordt om dingen te kopen of om werk te betalen.

werkwoord
A1

/tuː/

O le fa'atūina o le tino i luga i vae, e le nofo pe taoto.

ua

partikel
A1

/ˈu.a/

O le 'upu e fa'aali ai ua uma ona fai se mea, po'o se tulaga fou ua o'o mai.

uma

werkwoord
A1

/ˈu.ma/

O le o'o i le i'uga po'o le fa'auma o se mea; ua leai se toe.

uso

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈu.so/

broer/zus

De uso is van hetzelfde geslacht; een man noemt zijn broer zo, of een vrouw haar zus.

va'ai

werkwoord
A1

/vaˈʔai/

O le fa'aaogaina o mata e matau ai se mea.

vai

zelfstandig naamwoord
A1

/vai/

O le mea sua manino e inu ai ma fa'aaoga i le olaga i aso uma.

vasa

zelfstandig naamwoord
A1

/ˈva.sa/

oceaan

de grote zoute watermassa die eilanden en landen omringt

ā

voornaamwoord
A1

/aː/

O le 'upu e fesili ai e uiga i se mea e le iloa; 'o le à'.